Mladenka Šarić

Ako netko kojim slučajem još dvoji oko značenja pojma femicid, evo kratke i nadasve jasne definicije: Femicid je ubojstvo žene zbog toga što je žena! Da, upravo tako, ubojstvo žene samo zato što je žena, i upravo femicid bio je tema velikog, dvogodišnjeg projekta „Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“., financiranog sredstvima EU, koji je provela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i čiji su rezultati prije nekoliko dana predstavljeni na završnoj konferenciji pod naslovom “Femicid – regionalni i globalni izazovi”. A o kakvim se izazovima za Hrvatsku radi ilustrira zastrašujući podatak do kojeg je došlo promatračko tijelo Femicide Watch i koji kaže da je od 2016. do 2018. godine u Hrvatskoj ubijeno 46 žena, od toga su 39 žena ubile su njima bliske osobe, u pravilu supruzi ili partneri.

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, upozorila je na glavne okidače koji dovode do femicida. ““Kod muškaraca okidač je element posesivnosti, ona poruka “moja si ili ničija”. Problem je u tome što žena ne može izaći iz nasilne veze bez prijetnji i fizičkog nasilja. Dio odgovornosti leži i na propustima institucija, koje ne izriču zaštitne mjere ili ih slabo provode, ali i na okolini u kojoj žena živi i koja se ne želi miješati, koja najčešće ne prijavljuje nasilje iako zna da se događa… Bez svih tih nedostataka, onih 39 žena koje su ubili bliski partneri danas bi bile žive…”, kazala je pravobraniteljica Višnja Ljubičić.

U DVIJE GODINE PROVEDBE EU PROJEKTA O IZGRADNJI UČINKOVITIJE ZAŠTITE ŽENA ŽRTAVA NASILJA ANALIZIRANO JE 1200 PRAVOMOĆNIH PRESUDA. ANALIZA JE POKAZALA DA JE SUSTAV BLAG PREMA NASILNICIMA, DOK ŽRTVE NE ŠTITI DOVOLJNO NI ADEKVATNO. “bLAGOST” SUSTAVA PREMA NASILNICIMA U POZADINI JE UBOJSTAVA 39 ŽENA KOJE SU STRADALE OD RUKE SADAŠNJIH ILI BIVŠIH PARTNERA…

U dvije godine projekta napravljeno je ono što nije u posljednjih 20 godina, kazala je. “Analizirano je oko 1200 pravomoćnih presuda, kaznenih i prekršajnih, jer smo željeli saznati kakva je naša penalna politika, na koji način procesuiramo počinitelje i jesu li nam žrtve dovoljno zaštićene po ishodu presuda, Rezultati su pokazali da žrtve nažalost nisu dovoljno zaštićene’, izjavila je Ljubičić, dodajući da rezultatima nitko ne može biti zadovoljan, jer je u pravilu riječ o uvjetnim kaznama koje u prekršajnom postupku čine gotovo 80 posto slučajeva. Isto tako nitko odgovoran ne može biti zadovoljan ni visinom određenih novčanih kazni kao ni načinom tretiranja žrtve i njezinim dvostrukim procesuiranjem.

S konferencije o femicidu

Tatjana Jokanović, savjetnica Povjerenice za ravnopravnost Republike Srbije predstavila je aktualne podatke o femicidu u Srbiji. Iznijela je zabrinjavajući podatak kako je u proteklih deset godina u Srbiji ubijeno 350 žena. Ove je godine zabilježeno 28 ubojstava žena, posebno je istaknula kako je u konkretnih 11 slučajeva bilo već ranijih prijava nasilja i prijetnji što ukazuje na propuste sustava. “Femicid ima korijen u patrijarhalnoj strukturi i diskriminaciji žena. Stereotipi i predrasude služe održavanju podređene uloge žene, a ta ideja može dovesti do nasilja prema ženama i u konačnici do njihova ubojstva”, rekla je Jokanović. Jasna Podreka s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani koja se godinama intenzivno bavi temom nasilja prema ženama i femicidu iznijela je podatke svojih istraživanja koji ukazuju kako je u 30 analiziranih tamošnjih slučajeva 40 posto ubojstava žena počinili njihovi muževi, odnosno partneri.

Psihologinja i koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula rekla je da postoji cijeli niz rizičnih faktora zbog kojih može doći do femicida. “U Hrvatskoj je femicid zadnjih nekoliko godina u padu, no slučaj svake ubijene žene pokazuje da imamo ozbiljan problem. Najveći broj žena ubio je sadašnji ili bivši partner, što pokazuje da su femicidu prethodile stvari koje se lako daju prepoznati i biti putokaz za promjene. U 80 posto slučajeva femicidu je prethodilo fizičko nasilje koje je s vremenom postajalo sve učestalije i brutalnije. Konkretne prijetnje smrću dobilo je 60 posto ubijenih žena, a 40 posto njih trpjelo je seksualno nasilje u vezi. Dodatni faktor rizika je i posjedovanje oružja i zato bi se ono trebalo oduzimati na svaku prijavu nasilja, neovisno o tome ima li posjednik dozvolu za držanje oružja ili nema”, rekla je Mamula. Branka Žigante Živković, sutkinja Visokog prekršajnog suda RH, ukazala je na nedostatke pravnog sustava. Navela je kako je ne postoje značajnije razlike među sudovima diljem Hrvatske, a najveći problem prepoznaje u izricanju kazni.

“Kaznena politika je preblaga, pokazalo je to naše istraživanje i analiza provedena na stotinama slučajeva”, kazala je sutkinja Žigante, članica projektnog istraživačkog tima Pravobraniteljice. Suzana Kikić iz Policijske akademije iznijela je podatak kako se na godišnjoj razini 11 do 12 tisuća prekršajnih djela (15 posto od ukupnog broja) odnosi na nasilje u obitelji i prema ženama. U tri četvrtine počinitelji su muškarci, dok su u 65 posto slučajeva žrtve žene i djevojčice. Istaknula je kako prema ovome ispada da je obitelj jedno od najnesigurnijih mjesta za žene.

Projekt je provela Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u partnerstvu sa Ženskom sobom – Centar za seksualna prava te Pravosudnom akademijom, Policijskom akademijom i Hrvatskim novinarskim društvom…

Govoreći o ulozi medija u praćenju nasilja prema ženama, Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, skrenula je pozornost na izmijenjene okolnosti u kojima danas rade djelatnici medija. “Ranije je bila važna relacija novinar – urednik pa je objava određenih informacija i vijesti ovisila o njihovoj etičkoj i moralnoj prosudbi. Pojava interneta sve je promijenila, svi su postali akteri određivanja kriterija važnosti informacija i vijesti, postao je važan broj klikova. Na svjetskoj se razini vode polemike što činiti s komentarima ispod članaka”, rekla je Sever. Dodala je kako je Medijski kodeks koji je dio projekta “Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama” dobar primjer osvještavanja javnosti i medijskih djelatnika o problematici prikaza nasilja prema ženama i femicida u medijima.

Nužna je suradnja, zaključile su Maja Sever, Višnja Ljubičić, Branka Žigante Živković i Suzana Kikić

Projekt je provodila Pravobraniteljica u partnerstvu sa Ženskom sobom – Centar za seksualna prava te pridruženim partnerima/cama Pravosudnom akademijom, Policijskom akademijom i Hrvatskim novinarskim društvom. Projekt se bavio ulogom policije, pravosuđa i medija u slučajevima nasilja prema ženama s posebnim naglaskom na slučajeve femicida, a u fokusu projekta bilo je zagovaranje efikasnije suradnje među institucijama i ključnim akterima koji sudjeluju u prevenciji, pravnom progonu i kažnjavanju nasilja prema ženama.

Dvije godine nakon početka projekta, koji podrazumijeva golemi istraživački rad, Višnja Ljubičić ističe da postoji niz otvorenih pitanja koja treba multidisciplinarno rješavati, jer nitko ne može postići željeni rezultat sam.
“Poruka je da nam je penalna politika iznimno niska, da se u velikom postotku uzimaju u obzir olakotne okolnosti koje dodatno olakšavaju situaciju počiniteljima. To su otvorena pitanja koja se trebaju multidisciplinarno rješavati”, kazala je. Nužna je kontinuirana razmjena mišljenja između policije, državnog odvjetništva i sudstva kako bi sinkronizirano djelovali da bude što više uspješnih sudskih postupaka na što manje odbaćenih tužbenih zahtjeva.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here