U POTRESU PAO MIT O LIDERSTVU
Bandić ne razumije metropolski karakter Zagreba

Mladenka Šarić

Potres u Zagrebu otvorio je mnoge rane i stotine pitanja, a ni danas, dva mjeseca poslije  nema nijednog odgovora. Dojam je da grad u najtežoj krizi koja ga je snašla nema nikoga na čelu, da se sustav pretvorio u kaos, nema politike, nema strategije, nema organizacije… Sve kao da se raspalo. Ne samo dimnjaci, krovovi i zidovi. Potres kao da je razorio strukturu gradske vlasti, a kad je riječ o odnosu prema Zagrebu kao žrtvi potresa, ni državna vlast nije pokazala liderski kapacitet.

RADIKALNO NARODNJAŠTVO U SUKOBU S URBANIM

Nitko ne zna kako će se Zagreb obnavljati? Kad će početi obnova? Iz kojih će izvora biti financirana? Kad će se građani koje je potres napravio prognanicima u vlastitom gradu moći vratiti pod svoj krov? I nitko ne zna ni gdje u potresom zaljuljanom Zagrebu nestalo liderstvo. Gdje se izgubilo? S obzirom na to da Zagreb već 20 godina ima vlast personaliziranu u gradonačelniku koji se predstavlja kao neprikosnoveni lider, na prvi pogled je čak i zapanjujuće da je baš u dramatičnim okolnostima potresa to liderstvo razmontirano kao iluzija, da se doslovno raspalo i nestalo.

“Ni premijer ne razumije europski karakter Zagreba”

“Iako izgleda šokantno, mene to i nije iznenadilo. Zapravo očekivala sam da će se tako nešto i dogoditi kad se pojavi dovoljno snažna kriza koja će tu lidersku podkapacitiranost izvući na površinu. Kod Milana Bandića odavno sam prepoznala radikalno narodnjaštvo koje svoj legitimitet traži i dobiva u suburbanim lancima u rubnim dijelovima grada. Ta vrsta političkog legitimiranja je u sukobu s urbanim slojevima grada Zagreba. Bandić je, jednostavno rečeno, u konfliktu s metropolskim karakterom Zagreba…”, kazala je u emisiji One nastupaju Saša Poljanec Borić, znanstvenica s Instituta za društvena istraživanja “Ivo Pilar”, sociologinja s doktoratom Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, jedna od mnogih koje je potres učinio izbjeglicama u vlastitom gradu…

“Bandić je razvio kompleks sredine kojoj je na čelu”

Da zagrebački gradonačelnik ne razumije metropolizam grada na čijem je čelu, slaže se i  Marina Pavković, ekonomistica s doktoratom Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, stručnjakinja za prostornu ekonomiku i urbani branding.

“Da biste razumjeli grad uvjet je da u formativnim godinama budete okruženi urbanom estetikom i da živite po kanonima grada ili velegrada. U svemu što se događa vidi se da je Milan Bandić razvio kompleks sredine u kojoj se zatekao”, Kaža Marina Pavković. Podvlači da iz iskustva svojedobnog rada u sustavu Zagrebačkog holdinga zna da gradonačelnik Zagreba nije lider, nego šef. Razlika je u tome što šef ima poslušnike, a lider sljedbenike. Kad netko tko je lider ima viziju ili plan kako izaći iz neke krize njegovo sljedbenici su uz njega, razvijaju i realiziraju njegovu ideju. No, kad imate poslušnike, a šef nema plan, sustav se raspada,poslušnici su izgubljeni, ne znaju što da rade, analizira Marina Pavković trenutačni situaciju u glavnom gradu Hrvatske.

Razlika između gradonačelnika Matije Mrazovića, koji je nakon potresa 1880. revitalizirao  Zagreb, i mILANA Bandića jE u tome što se Mrazović nije bojao intelektualaca i stručnjaka, dok IH se Bandić izrazito boji…

No, ako se za Bandića može pretpostaviti da ima problem s razumijevanjem urbanog Zagreba i njegova metropolitanstva, kako objasniti distanciranje od urušenog Zagreba  premijera Andreja Plenković koji je dijete zagrebačkog asfalta? Premijer ne razumije europski karakter grada Zagreba i zbog toga nije preuzeo ulogu koju je morao preuzeti, nego je rješavanje problema prepustio Milanu Bandiću, smatra Saša Poljanec Borić. “Prepuštanjem svega što se tiče obnove Zagreba Bandiću, premijer europski koncept koji promovira za cijelu Hrvatsku minira upravo u Zagrebu. Veliki mu je minus što se nije pokazao kao lider kad je vidio što je potres napravio”, kaže ona.

DA JE POTRES BIO U BEČU, O TOME BI VRIŠTALA EUROPA

“Zamislimo samo da se potres dogodio u Bruxellesu, Beču, Pragu… Pa to bi, uz koronu, bila glavna tema Europskog vijeća, kojemu Hrvatska upravo predsjeda. Umjesto toga, potres u Zagrebu je nevidljiv premda je Zagreb europska metropola. Ne bi li bilo normalno i logično da se i u kontekstu Fonda solidarnosti u EU koji je težak 500 milijuna eura govori o razorenom Zagrebu? Ta bi tema trebala vrištati jer je jedna mlada, europska metropola, koja predsjedava Europskom vijeću, doživjela potres koji je porušio povijesni centar i pretvorio u ruševine historicističku prošlost Zagreba kakvog poznajemo”, komentira Marina Pavković premijerovu neaktivnost kad je riječ o Zagrebu.

Dva mjeseca poslije potres Zagreb je u ruševinama

Podsjeća da su stručnjaci svih profesija povezanih s obnovom grada odmah ponudili pomoć, ali njihova ispružena ruka nije prihvaćena. Podsjeća da je, naprimjer, samo nekoliko dana poslije potresa u Dubrovniku osnovan poseban Zavodu za obnovu koji djeluje i danas. Ideju struke da se odmah osnuje Zavod za obnovu Zagreba šutke je ignoriran. Pažnja je usmjerena prema pisanju posebnog Zakona o obnovi, iako je obnova mogla započeti i bez toga. Očekivala je, kaže, da će izvanredna situacija utišati ego, ali to se nije dogodilo.

Saša Poljanec Borić smatra da svi problemi s kojima se porušeni Zagreb muči proizlaze iz postojećeg političkog sustava koji opisuje kao dvokatan i izrazito antiintelektualan. “Razlika između gradonačelnika Matije Mrazovića, koji je nakon potresa 1880. godine revitalizirao i unaprijedio Zagreb, i Milana Bandiće jE u tome što se Mrazović nije bojao intelektualaca i stručnjaka, dok se Bandić njih izrazito boji. Bandiću je stalo samo do njegove glasačke baze, i to se sad pokazalo kao naša tragedija…”, zaključuje Saša Poljanec Borić.