Tamara Jurković

Iako je Međunarodna konferencija o ženskom poduzetništvu Žene i točka, održana u Otočcu 4. prosinca, i to petu godinu za redom, bila virtualna, s nesmanjenom je upornošću i snagom nastavila rušiti predrasude i stereotipe o ženama koje žive u ruralnim krajevima. I ovoga puta, čak i ovako okovana epidemiološkim mjerama,  donijela je osvježenje i mnoge novosti. Taj susret poduzetnica u Otočcu, nekada gospodarskoj perjanici regija Gacke i Like, organizira Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Otočac s partnerima.

I prije nego što je uopće počela, konferencijaŽene i točka ispunila svoj cilj, a on je bio – u javnosti progovoriti o ženama u poduzetništvu bez obzira na vjersku, nacionalnu i etničku pripadnost, istaknuti njihovu brojnost i uspjehe u Ličko-senjskoj županiji, Hrvatskoj i susjednim zemljama, ohrabriti postojeće i potencijalne poduzetnice na nove poduzetničke projekte te pomoći im u umrežavanju radi razmjene znanja i iskustva.

ŠTO JE ZAKOČILO RAZVOJ LIKE

Tijekom konferencije čuli smo razmišljanja o tome koji su stvarni problemi što koče kraj u kojem živimo da se razvija i napreduje, unatoč izvrsnom geografskom položaju i obilju prirodnih ljepota. Širok je izbor tema koje su do toga dovele kroz prošlost – od nedovršene modernizacije, nespretno provedene tranzicije, divljeg kapitalizma pa sve do egocentričnih i sebičnih elita koje su upravljajući ovim područjem zapravo uvijek mislile na vlastito dobro umjesto na rast i razvoj Like, Gacke i Krbave. Stoga je bilo zanimljivo čuti da je Lika toliko zanimljiva znanstvenicima upravo zato što je neistražena.

Kad je sociologinja Anita Bušljeta Tonković otkrila koji su uzroci, došla je vrlo jednostavno i do zaključka da je ulazak Hrvatske u EU otvorio cijeli spektar razvojnih mogućnosti, no za njihovo značajnije korištenje sve je manje kapaciteta. Razlog je masovno iseljavanje koje u velikoj mjeri može zaustaviti osiguranje jednakih uvjeta poslovanja u ruralnim sredinama, poput grada Otočca, kao i u nekim većim gradovima. Zato je između ostalog, važna i ova konferencija, budući da ukazuje na potencijale i mogućnosti, nudi rješenja i u naš grad dovodi stvarne osobe koje imaju znanja i sposobnosti pripomoći svima da živimo bolje i uspješnije. Nekako se ne možemo oteti dojmu da bi puno stvari koje danas u našoj zemlji nisu na razini na kojoj bi trebale biti, mogle postati puno drugačije kada bi upravo žene imale veću ulogu u području moći i odlučivanja. Hrvatska, dakle, svoju šansu za popravak rodne ravnopravnosti treba tražiti prije svega u području ekonomije i politike.

U izvedbi ovogodišnje konferencije važnu je ulogu imala tehnologija (Foto: Arhiva ŽK Otočac)

Najprije se panelisticama i publici pred malim ekranima obratio predsjednik HGK ŽK Otočac Joso Brajković, a zatim je samo događanje otvorila Sanja Šimić, direktorica Centra za digitalni razvoj HGK. Uvod u samu konferenciju dala je Ivana Radić, predsjednica  Međunarodne mreže poslovnih žena i direktorica tvrtke Present communications. Tako smo na samom startu imali priliku čuti kolika je zapravo važnost iskrene podrške i pružene ruke, osobito kad se radi o ženama. Budući da je glavna tema ove konferencije bolji položaj žena u poslovnoj sferi života, Ivana Radić podsjetila je na poznatu tezu da je poduzetništvo stil života, a ne posao s određenim radnim vremenom, isto kao i na često puta zaboravljeno pitanje: Jesu li svi muškarci na svojim pozicijama doista sposobni, odnosno zašto se takva sumnja javlja puno češće kada su žene u pitanju? “Ako nas bude puno koje vučemo u istom smjeru, onda su promjene itekako moguće”, naglasila je.

OTPORNOST NA KRITIKE VAŽNA ZA USPJEH ŽENE

U prvom panelu pod motom „Žena u vremenu“ sudjelovalo je pet panelistica, od kojih Ida Prester virtualno, a preostale četiri uživo. Ida je svestrana kreativka i to u više područja, od glazbene umjetnosti do govorništva. Mogli smo čuti da je za uspjeh potrebna jako velika doza samopouzdanja kao i otpornost na kritike. Žene u biznisu često se ne doživljava ozbiljno, a razlog se krije možda i u tome što će muškarci uvijek najprije podržati muškarce. I u branšama u kojima ona djeluje, poput influensanja kao potpuno novog zanimanja, ima osoba koje znaju postaviti visoke životne ciljeve i to u poslovnom, financijskom kao i u obiteljskom smislu. Ida Prester ističe da se često smetne s uma i da poduzetništvo nije za svakoga. U ovim izazovnim vremenima bitno se brzo prilagoditi promjenama, pronaći nove načine poslovanja i zarade, a sve ide puno lakše kada je u svakodnevnom životu čovjek iskreno zahvalan na malenim, sitnim radostima.

Panelistica Mira Bogdanović, povjesničarka i sociologinja, česta je gošća u našem gradu.  Govorila je o emancipaciji, neostvarenim principima, pozitivnoj diskriminaciji, kvotama te o svemu što žene stavlja u podređeni položaj u društvu. Zato uvijek valja biti svjestan puta koji je iza nas i ne dozvoliti korake koji nas, u smislu bolje ravnopravnosti, mogu vraćati u natrag, poručila je. Tamara Kajari, profesionalna organizatorica i vlasnica tvrtke Slagalica organiziranje, ponovno je naglasila važnost mota kojeg sa sama drži – “Red u meni znači i red oko mene”. Budući da je autorica i knjige iste tematike „Ne daj hrpi da te iscrpi“, koju je lani vrlo uspješno promovirala upravo u Otočcu, u book cafe-u Paradiso, podsjetila je da se ne radi o fizičkim hrpama već su za nered u životu često puta „krive“ one mentalne hrpe kojih se u pravilu teže riješiti. Produktivnost svake zaposlene osobe povećava se uvođenjem reda u svakodnevni život, a znati zauzeti se za sebe u poslovnom svijetu ključ je mentalnog mira koji nam svima treba. Asertivnost je vještina koja se uči cijeli život.

VEZANI TEKSTOVI:

BUDIMO RAVNOPRAVNI (5) Vedrana Jelušić Kašić: Društvo mora osigurati infrastrukturu koja će ženama olakšati napredovanje
RAVNOPRAVNOST U BIZNISU Stakleni stropovi neće nestati dok se žene ne počnu međusobno podržavati

Četvrta gošća prvog panela bila je Ivanka Đelilović, dijete zemlje i vode Gacke, koja je inspirirana upravo brdom Plasinom, pod kojim je često kao dijete boravila, stvorila brand Plasiniu. Prirodna je to kozmetika bazirana na čistoj izvorskoj vodi rijeke Gacke, obogaćena samoniklim biljem ovog podneblja, koje polako postaje prepoznatljivo ime ne samo na nacionalnom nivou, već svoj identitet gradi i na svjetskim sajmovima i tržištima. Boje juga Lijepe naše veoma uspješno u prvom panelu branila je Lenka Gospodnetić, novinarka Slobodne Dalmacije te autorica knjige „Jesmo li sami?“. Uspješna je to i samosvjesna žena, koja je poduzetništvo u svakodnevnom životu najbolje opisala kroz primjer samohranih majki. Načela je i temu liberalizma, a svoje izlaganje zaključila riječima da naše društvo počiva na ženskom neplaćenom radu. Ključ promjena i napretka često se krije u sposobnosti svake od nas da jasno kaže da smo za neki propust same odgovorne umjesto da je netko drugi zapravo kriv, zaključila je.

ŽENE U ZNANOSTI MIJENJAJU SVIJET

Druge panel gotovo u potpunosti ispunile su rođene Otočanke i to je, usput, još jedna od osobitosti ove konferencije. Kroz sve protekle godine, naime, uvijek su poziv sa sudjelovanje dobivale i žene iz Gacke i Like, koristeći tako priliku za promociju domaćih snaga koje ovaj kraj itekako ima. „Žene u znanosti – mijenjaju svijet“ bio je naziv panela, a sudjelovale su Anita Bušljeta Tonković, Daniela Gračan, Iva Dasović, Ivana Miletić, Jasminka Brala Mudrovčić te Jelena Uzelac. Bilo da se radi o sociologiji, ekonomiji, seizmologiji, dentalnoj medicini, književnosti ili pak pravu, jedno je svima bilo zajedničko: u znanosti su puno jasnije linije napredovanja te postoje razrađeni kriteriji izvrsnosti koji su važni za uspjeh. To su vjerojatno i razlozi zašto je u ovom svijetu puno manje diskriminacije nego u poslovnom, budući je kompetentnost osnovni preduvjet napredovanja. Svim panelisticama zajednička je inspiracija u radu s mladim ljudima, studentima.

Ruralna sredina u kojoj i sama živi poslužit će kao odličan temelj za provođenje projekta RURAL LIKA voditeljici Područnog Centra Gospić Instituta Ivo Pilar, sociologinji Aniti Bušljeti  Tonković. Radi se o projektu u kojem će upravo Lika poslužiti kao model u istraživanju stadija odumiranja i propadanja ruralnih krajeva u RH. Znanstvenici imaju ključnu ulogu u očuvanju identiteta nekog kraja, osobito oni koji, poput Jaminke Brala Mudrovčić, docentice na Odjelu za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru, čuvaju baštinu podižući tako duhovnu vrijednost cijelog kraja. Zadivljujuće je koliko je nadarenih ljudi, po njenom mišljenju, u ovako maloj populaciji kroz prošlost radilo i stvaralo u Lici, osobito kad je u pitanju književni i jezični smisao. Ovaj kraj autohtoni je zavičaj glagoljice, a iz prošlosti se crpe najbolje ideje i kada je suvremenost u pitanju.

Irena Banić i Frana Lokas Mudrovčić o ženskom poduzetništvu (Foto: Vedran Božičević, Foto video studio Butina)

Od seizmologinje Ive Dasović, docentice na Geofizičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu doznali smo da iskreno žali u profesionalnom smislu što je propustila nedavni potres u Zagrebu. Događaj je to koji je ovo rijetko i neobično zanimanje stavio u fokus javnosti veći dio ove, po mnogo čemu, neobične i izazovne godine. Ivana Miletić, redovita profesorca na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu te specijalistica endodoncije i dentalne patologije, govorila je o važnosti povezivanja stručnjaka iz svih grana znanosti, utjecaju koji takvi krugovi imaju na mlade ljude te o mogućnostima koje se pružaju iz organizacije njihovih susreta u zemlji i svijetu.

Jelena Uzelac, prodekanica za pravne poslove na Effectus visokom učilištu u Zagrebu, kroz pravnu struku ostvaruje svoje poslovne i životne ciljeve, trudeći se što više i češće boraviti u gradu Otočcu, kojeg i danas smatra svojim domom. Daniela Gračan, predstojnica Zavoda za turizam na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, najbolja je potvrda da znanost ide ruku pod ruku s bogatim obiteljskim životom, modom i ljepotom čineći tako raznoliku mrežu rada i uspješnog djelovanja na mnogim životnim područjima. Zaključne riječi ovoga panela mogu se svesti na obilje ideja kojima samo treba vrijeme da se uspješno realiziraju. Poticanje stipendiranje i bolja informiranost, kao i poticanje izvrsnosti kod mladih, ključ je uspješnog razvoja i napretka svakog društva.

LIDERICE PROMJENA

Treći panel nosio je znakoviti naziv „Liderice promjena – široki utjecaj žena u društvu“. Povezali smo se tako s Istrom, Zagrebom, Bosnom i Hercegovinom, Slovenijom, Srbijom i Crnom Gorom. Kao što je poznato, biznis ne poznaje granice, a žensku sinergiju zaustaviti nije mogla čak niti korona. Zahvaljujući virtualnoj vezi imali smo prilike čuti kako izgleda spoj znanosti i poduzetništva, odnosno nauke i tradicije kada je ljekovito bilje u pitanju. Aida Zubčević, vlasnica tvrtke Faveda i predsjednica Udruženja poslovnih žena u BiH, javila se iz srca Sarajeva, s Baščaršije. Ženama nedostaje institucionalne podrške i u susjednoj nam zemlji, a odgovor na pitanje „Kako zavrtjeti poduzetničku priču?“ krije se u tome da najprije pokrenemo sami sebe.

Alida Perkov, predsjednica Udruge poslovnih žena BPW i mreže poduzetnica Jadransko jonske regije, ima povlasticu živjeti u najrazvijenijoj regiji Lijepe naše, u Istri, gdje je zastupljenost žena u privatnom poduzetništvu pri samom vrhu u našoj zemlji. Možda je upravo to glavni razlog što odmah prepoznaje neke nove trendove u životu i radu svakoga od nas, pa spominje pojam digitalnih nomada koji traže izolirana područja kako bi se posvetili intelektualnom radu.

Helena Podgoršek, vlasnica je socijalnog poduzeća Temida iz Slovenije, skrenula je pažnju na neke od prednosti žena u poduzetništvu kao što su dobre emocije, mirniji temperament, lakoća konverzacije, ali i dobri živci. Rogaška Slatina, iz koje dolazi, može se pohvaliti poduzetničkim inkubatorom Vrelec, mjestom pokretanja uspješnih poslovnih projekata. Za dobru medijsku sliku ženskog poduzetništva i društvenih vrijednosti u Srbiji najzaslužnije je reprezentativno i brojno Udruženje poslovnih žena kojim predsjeda Sanja Popović Pantić. Najviše se ponosi promjenom svijesti žena, koje se trude učiniti se vidljivijima, a za njihov glas i doprinos jače se čuje. „Cvet uspeha“ njihova je nagrada koja izuzetno obraduje svaku ženu koja je dobije.

Sanja Krmec Tonković moderirala je konferenciju (Foto: Milan Krznarić, Fotoklub Otočac)

Zvezdana Oluić predstavljala je Uniju poslodavaca Crne Gore te nam pokazala kako dobar glas biznisa vrlo jednostavno prelazi nacionalne okvire i uspješno plovi i međunarodnim vodama. Uz podršku organizacija poput UN-a, internacionalizacija poslovanja crnogorskih tvrtki čini se sasvim logičnim putem rasta i razvoja. Njihova uloga nije samo promovirati uspješne poduzetničke priče već i drugima pokazati put. Aleksandri Carvalho, posljednjoj panelistici u ovome nizu pripala je čast, kao jedinoj prisutnoj uživo na pozornici, da zatvori panel, kao i samu konferenciju. Iskreno je priznala da je najveća žrtva svake žene poduzetnice slobodno vrijeme dok se biznis ne postavi na stabilne temelje. Kasnije je sve stvar dobre organizacije i osobnih prioriteta. Vlasnica je tvrtke Mereor za računovodstvo i savjetovanje, a najveći joj je izazov bila prilagodba s britanskih na hrvatske zakonske okvire. Žene ne bi trebale ulaziti u svijet poduzetništva tek kad iscrpe baš sve druge mogućnosti, već kada same prepoznaju dobru ideju i vlastite kapacitete potrebne za provedbu.

ŽENE U SINERGIJI

Kroz cijelo događanje maestralno nas je vodila dobro pripremljena moderatorica Sanja Krmec Tonković koja je unatoč svim tehničkim izazovima koje ovakvo događanje sa sobom nosi izvrsno držala pažnju svih sudionica i publike. Preostaje jedino da se zahvalimo organizatoru HGK ŽK Otočac kao i višim stručnim suradnicama Ireni Banić i Frani Lokas Mudrovčić na čijim je (opet ženskim) plećima iznijet najveći dio organizacijskog tereta ovog događanja, po mnogo čemu značajnog za naš grad, kao i cijelu županiju. Upravo mi, koji smo od samih početaka pratili razvoj koncepta ove konferencije i evidentni napredak kroz proteklih pet godina, možemo reći da se poduzetnička slika grada Otočca, zajedništvo žena i sinergija različitih ideja itekako promijenila.

Neke su žene na ovaj način dobile priliku prvi put sudjelovati na eventu poduzetničkog tipa, neke su svoje uspješne poduzetničke priče unaprijedile i dodatno zavrtjele, a neke su se odlučile na pravi životni zaokret odlučivši baš ovih godina pokrenuti svoje projekte. Jedno je zajedničko svima, bilo da se radi o gošćama ili o publici: nisu bitna vremena u kojima djelujemo, da li na pragu rata ili pandemije, bitno je ono što svaka od nas nosi u sebi, naši vlastiti razlozi i snaga koja je potrebna da bi se uspješno plivalo nemirnim poduzetničkim vodama.

Zato, drage žene, iako se neke od nas, kako smo na ovoj konferenciji čuli, ozbiljno shvaća tek nakon 20 godina predanog rada, naoružajte se strpljenjem, motivacijom i otpornošću na udarce. Poduzetništvo nije za slabiće, jer upravo se uspjeh najteže prašta. Ali se zato najslađe slavi.

Naslovna fotografija: Milan Krznarić, Fotoklub Otočac

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here