Tamara Jurković

Gospodarske okolnosti nikad u povijesti modernog društva nisu bile kompliciranije i izazovnije. I to svima u našem društvu, i političarima i poduzetnicima. Onima koji pravila igre pišu, kao i onima koji po takvom rasporedu pokušavaju igrati. Zato ovakva vremena traže najkvalitetnije ljude, one koji čvrsto stoje na svojim nogama, koji znaju kako, i koji su spremni nesebično svoje znanje podijeliti s drugima. Upravo je to razlog što ovoga puta razgovaram s dobrim duhom poduzetništva u Hrvatskoj, spajalicom ljudi i dobrih ideja, serijskom poduzetnicom, spisateljicom i poslovnom savjetnicom Kristinom Ercegović. Sljedećeg petka, 4. prosinca, Kristina nam dolazi u Otočac, gdje će u book cafeu Paradiso predstaviti svoju knjigu „Najjači si kad si svoj“, objavljenu u izdanju nakladničke kuće Beletra.

Predstavljanja knjiga poduzetničke tematike u predblagdansko vrijeme u Otočcu su već postala tradicija, potaknuta pokretanjem Međunarodne konferencije o ženskom poduzetništvu, koju uspješno već pet godina organizira HGK ŽK Otočac „Žene i točka“. Inače, program konferencije kao i online prijenos možete pratiti preko stranice (1) Konferencija ŽENE I TOČKA | Facebook.

Misija Kristine Ercegović mnogima je poznata. Ona upozorava na sveprisutnu kuknjavu na našim prostorima iz koje je proizašlo malo dobra, zbog čega i promovira  kulturu preuzimanja odgovornosti kako bi Hrvatska postala dobro mjesto za život i rad. Vlasnica je nekoliko biznisa kroz koje nastoji afirmirati povoljniju poduzetničku klimu u Hrvatskoj i regiji. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja, od kojih se ističu ona naoko malena, ona osobna, ali svakako značajna u pokretanju pojedinaca koji su jednom bili na korak do realizacije svojih poduzetničkih ideja. I nakon dvije godine ne prestaje interes za njezinu  knjigu „Najjači si kad si svoj – ljudska strana biznisa”, koju mnogi smatraju transformatorom svijesti poduzetnika.

Napisali ste da je „poduzetništvo borba na mnogo fronti, ali najteži dio te borbe je borba sa samim sobom i svojom ograničenjima.“ Koja su Vaša ograničenja bila najjača, što je bilo najteže svladati?

Sebe. Bilo i ostalo. Zato uvijek kažem da je najvažnije maknuti se sam sebi s puta. I dan danas upoznajem sebe, svoje snage i slabosti/ograničenja. No, sada bez kritike i osude. S potpunim prihvaćanjem. Postala sam sebi brižna majka umjesto okrutne maćehe. Pazim kako razgovaram sa sobom prije svega. Često sam se putem u životu osjećala sama, neshvaćena, ispred vremena ili kao da sam na krivom mjestu, u krivo vrijeme, zapravo kao da sam ružno pače, ali sam onda stvorila svoje pleme i shvatila da sam labud koji je samo pronašao druge labudove. Da je samo u tome bila kvaka cijelo vrijeme – da se prihvatim takva kakva jesam. Da odustanem od dokazivanja, uspoređivanja, takmičenja, jurnjave za ne znam čijom pohvalom i zahvalom, potvrdom i priznanjem. Jer – najjači smo kad smo svoji.

možemo graditi/stvoriti brend, ali ugled ne možemo, on je rezultat našeg djelovanja. Ili ga imamo ili nemamo. Godinama se stječe i u sekundi se može izgubiti. To je ono tko smo i kakvi smo…

Kada ste na svojem poslovnom putu došli na treću razinu svjesnosti, odnosno kad ste postali KANAL (engl.through me)? Kada je prestala sila a nastupila moć?

Prije 10 godina kad sam izgorjela, prodala prvu firmu i pokrenula ZAOKRET doslovce i kao firmu, a potom i sve svoje najveće privatne i poslovne zaokrete. Jednostavno život te slomi do kraja pa vidiš da neće ići kako si zamislio, ali će ići puno bolje kad se prepustiš i pustiš da te život vodi umjesto da ga ti lažno kakti kontroliraš. Pa jednostavno počneš SAMO ŽIVJETI ŽIVOT punim plućima. I uživati.

Često ističete da je u poslu, kao i u životu, najvažnije slušati sebe, onaj unutarnji glas, vlastitu intuiciju. A upravo je to ono s čime mnogi imaju najviše poteškoća iako se čini jednostavno. Sjećate li se trenutka ili događaja kad ste Vi počeli tako živjeti, slušati sebe…?

Oduvijek zapravo, ne sjećam se nekog posebnog trenutka, ali se itekako dobro sjećam kad god je NISAM slušala. Nakon toga su slijedile sve moje pogreške života.

Znamo da je široka paleta proizvoda i usluga koje uspješno prodajete svojim klijentima, ali koji je Vaš osobni zicer u poslu? Što Vama najlakše donosi novac?

Imam više od 10 izvora prihoda, i sve ih volim. Sav novac mi dolazi lako zato što radim s guštom, sve što radim spada mi u kategoriju „radila bih to i da me ne plate“. Do ove godine to je bio Business cafe, a od ove to je moja najnovija biznis bebica, stara tek 16 mjeseci, portal Žene i novac – konkretno na njemu članarina, sponzorstva, oglasi.

U knjizi spominjete da su ugled i kontakti najveća imovina koju svatko od nas može imati. Što je od toga teže steći i zadržati?

Ugled se stvara godinama. Odnosno da budem preciznija, mi možemo graditi/stvoriti brend, ali ugled ne, on je rezultat našeg djelovanja. Ili ga imamo ili nemamo. Godinama se stječe i u sekundi se može izgubiti. To je ono tko smo i kakvi smo. Ili nešto jesmo, ili nismo. Nema tu pretvaranja. Kontakti su svakako najveće bogatstvo. Ako bolje pogledamo, sigurnost nije u novcu nego u ljudima koje znamo, pritom mislim da je uvijek važnije imati nekoga na koga se možemo osloniti i u najtežim trenucima. Nekoga tko će nam pružiti ruku kad nam je najteže i podići nas s dna, pa i dati nam posljednju teglicu ajvara iz svoje zimnice kad ostanemo skroz gladni.

Kristina Ercegović nedavno je proslavila 10 godina postojanja Business Cafea

Nakon 10 godina Business Cafea, mnoštva kontakata među poduzetnicima i realiziranih poslovnih suradnji na eventima, stignu li zahvale na Vašu adresu? Znaju li ljudi cijeniti umrežavanje koje kod Vas dobiju? Ne u financijskom smislu, nego onom ljudskom?

Naravno ne svi. Ali sve uvijek dođe na svoje. Puno puta reći će neki, drugi su me preskočili, zaboravili, ali još puno, puno više puta su mi zahvalili. No, to nije važno jer ja to ne radim da mi netko zahvali i da mi dođe priznanje izvana. Meni je najveći gušt to raditi i uživam u procesu. Naravno da me ispunjavaju prekrasni komentari, predivni odnosi i predivni poslovi koji su nastali iz tih odnosa. Ali, ništa ne brojim, hoću reći dajem, i dobijem, ne uvijek s iste strane i to je ok. To mi dođe kao šlag na torti, a torta je ključni sastojak. Uostalom, ako dajemo, dajemo bez očekivanja, a kad dobivamo, trebamo primati sa zahvalnošću. Ionako, uvijek se radi o nama. Realno, ja sam ta koja treba biti i jesam zahvalna na prilici da vodim Business Cafe i kroz njega izbliza upoznajem sve te divne uspješne ljude koji čine ne Bolju, nego Najbolju Hrvatsku.

Ima li iskrenih prijateljstava u svijetu poduzetnika i koliko Vaše najduže ima staža?

Ima, moja dva najduža traju 15 i 17 godina, obje su poznate i uspješne poduzetnice, no imam još nekoliko bliskih prijateljica koje su mi ušle u život prije pet do 10 godina. I da, sve su uspješne i poduzetnice – očito i primjerom pokazujem da svaka ptica svome jatu leti.

U knjizi ste pobrojali 18 lekcija koje smo prije dvije godine naučili od Vatrenih odnosno hrvatske nogometne reprezentacije na finalu Svjetskog prvenstva. Da morate izdvojiti samo jednu lekciju koja bi to bila – što je po Vama presudno za pojedinca, bilo u poslu ili u životu?

LJUBAV.
GUŠT/ZADOVOLJSTVO iliti rječnikom naših Vatrenih – SRCE VATRENO.

Koje je godine završio Vaš život self-help junkieja?

S 40 godina je definitivno i do kraja završio moj život self help junkieja i popravljanja sebe iz pozicije da nisam dovoljno dobra, pa još jedan seminar, tečaj, knjiga… i počeo je drugi period. Sad 100 posto sebe prihvaćam i volim se baš takva kakva jesam i ja sam se namorala, ne zanima me ničije mišljenje – ponekad ni moje, odsad samo uživam u životu i jednostavno ŽIVIM. Svaka žena dobro zna o čemu pričam.

Atmosfera na Business Cafeu zabilježena na ekranu mobitela

Na koji način stvarate svoju stvarnost? Koja Vam metoda daje najbolje rezultate?

Od metoda koje najviše volim za rad na sebi su obiteljske konstelacije, razne energetske tehnike te drevna znanja. Međutim, ja svoj dan počinjem jednostavno molitvom u kojoj zamolim za Vodstvo – gdje što trebam kome reći i napraviti taj dan. I to je sve. Prepuštam se. Slušam unutarnji glas i potom poduzimam akciju. Tu sam da služim i doprinesem.

U knjizi „Najjači si kad si svoj“ možemo pročitati da je povratna informacija od kupca zapravo nama besplatni savjet. Zašto je ljudima toliko teško danas ponekad reći – Hvala? Trebamo li se, kao u djetinjstvu, iznova učiti biti ljubazni?

Kritiku, nažalost, često primamo k srcu, dakle kao nešto osobno. Ne znam zašto je to tako, pretpostavljam da to valjda činimo iz vlastite nesigurnosti. Zahvalnost je ključ sreće i života u obilju. Fokus na ono što imamo, sada, a ne ono što nemamo. Da, ljubaznost je osnova i interakcije među ljudima privatno i temelj je poslovnog uspjeha. Ona znači da poštujemo, prihvaćamo i uvažavamo našeg sugovornika. Evo vidjeli smo i ove 2020. godine da se moramo u koječemu vratiti temeljima, pa ćemo se očito i u poslu morati vratiti na Dobar dan, Izvolite, Hvala, Molim i Doviđenja. Sve je u životu zapravo vrlo jednostavno.

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here