Devet mjeseci nakon pojave nepoznatog koronavirusa u životu globalne zajednice nismo više onako neupućeni kao što smo bili na početku. Još je, istina, puno nepoznanica, ali putem je svijet znanosti razotkrivao tajne virusa tako da je danas ipak puno više jasno i koji su rizici i kako se mjerama opreza možemo zaštititi od zaraze. Jedan od najspominjanijih rizika za razvoj bolesti Covid-19 je pretilost, čime se pozornost na prisutnost tog zdravstvenog problema ponovno vratila u fokus.

Znanstveno je utvrđeno da debele osobe zaražene koronavirusom imaju 74 posto veće izglede da završe na intenzivnom liječenju, a rizik da završe na respiratoru im je 66 posto veći nego kod osoba normalne tjelesne težine. Zbog svega toga važno je osvijestiti da pretjerani kilogrami u kombinaciji s koronavirusom vrlo lako mogu rezultirati smrću.

U pandemiji koronavirusa debljina je ozbiljan rizik

I dosad se, naravno, puno govorilo i pisalo o štetnim posljedicama debljine i pretilosti, pa je vjerojatno svima poznato da to loše djeluje na zdravlje srca, kostiju, na razinu kolesterola i šećera u krvi, preduvjet je za moždani udar… Koronavirus je još jedan znak koji bi svakako trebalo imati u vidu.

Podaci govore da je opseg problema pretilosti u svijetu takav da je poprimio epidemijske razmjere budući da je više od 700 milijuna odraslih osoba predebelo. U SAD-u čak 65 posto stanovnika ima prekomjernu tjelesnu masu, a kod njih 31 posto registrirani je problem debljina.

Nezdrava prehrana korak je prema velikim problemima

U Europi pretilost je zabilježena kod više od 40 posto odraslih osoba, a debljina kod 20 posto. U Hrvatskoj je više od 60 posto ljudi ima prekomjernu težinu. U odrasloj populaciji u Hrvatskoj među osobama s pozitivnom anamnezom moždanog udara, primjerice, prekomjernu tjelesnu masu ima 66 posto muškaraca i 75 posto žena, među osobama s povišenim krvnim tlakom 78 posto je predebelih muškaraca i 74 posto žena, a među osobama sa šećernom bolesti tip2 79 posto je muškaraca s problemom debljine i 84 posto žena.

Prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, vrlo često upozorava da je debljina i sama po sebi bolest, ali da je ujedno i rizik za razvoj pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti te da je u stalnom porastu u Hrvatskoj. Sad se tome, kao što smo vidjeli, priključila i jedna zarazna bolest – Covid-19.

Uravnotežena prehrama korak je prema zdravlju

Kao i u mnogim drugim stvarima, tako i kad je riječ o debljini i pretilosti moguće je djelovati preventivno, prihvaćanjem zdravih životih navika. Ponajprije je, naravno, potrebno početi shvaćati da je debljina zdravstveni problem, a ne neugodnost koja nam smeta kad kupujemo novi komad odjeće. Nakon toga potrebno je uravnotežiti prehranu i, dakako, ne zapostaviti, tjelesnu aktivnost. Povećanje udjela nerafiniranih namirnica, povrća, voća, ribe… pomoći će stavljanju kilograma pod kontrolu. Isto tako, sjedalačku rutinu razbiti hodanjem, šetnjom, vježbanjem… pomoći će da tijelo bude čvršće, stabilnije, zdravije. Svi to, naravno, znamo.

Tjelesna aktivnost preduvjet je zdravlja

No, važno je to što znamo pretvoriti u svakodnevnu rutinu. Koliko je važno činiti sve što možemo da ostanemo u dobroj tjelesnoj formi i da suvišnim kilogramima ne opteretimo tijelom i organizam ukazuje i koronavirus, koji je upalio alarm i sbakodnevno opominje da cijena prekomjerne težine može biti život.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here