Tamara Jurković

Zaklada “Kajo Dadić” iz Splita već duži niz godina provodi svoje aktivnosti na području nekoliko dalmatinskih županija, ali i jedne kontinentalne – Ličko-senjske. Nastala je zahvaljujući entuzijazmu i donaciji velikog humanitarca po kojem je i dobila ime. Osnovna joj je uloga promicanje razvoja civilnog društva, razvoj filantropije, stipendiranje učenika i studenata, ali i mnoge druge građanske inicijative. Građane poziva na akciju nastojeći osvijestiti najveći potencijal koji neka sredina ima, a to je društveni kapital. Ali, sve nabrojane aktivnosti ostale bi mrtvo slovo na papiru da nije jedne energične žene koja ih spretno provodi u djela. Ovoga puta predstavljamo Radu Mužinić, jednu toplu, prostranu bosansku dušu, duboko ukorijenjenu u dalmatinski mentalitet, koja svojim aktivizmom pokreće i cijeli niz ruralnih, malih zajednica koje vape za projektnim aktivnostima.

Recite nam nešto o sebi, tko je zapravo Rada Mužinić?

Prvo na što pomislim kad me to pitate je da sam sretna i zadovoljna žena, majka i prijateljica. Ali, ako želimo ići u detalje, rođena sam Zadranka koju je životni put odveo malo južnije, u Split. Tu su se isprepleli konci života, obrazovanja, obitelji, posla i prijateljstva. Ovdje ostvarujem sve ono što mi je u životu važno, napravila sam mnogo toga po mom guštu, nekad se i opekla jer nije sve u životu onako idealno kako zamišljamo. Radila sam u banci, vodila malu privatnu firmu, i onda 2000. godine „uskočila“ u civilni sektor gdje sam i danas. Zajedno s kolegicama u Udruzi MI –Split i Mi – centru za pomoć i njegu (sadašnji Mi centar za pomoć u kući) vodila sam programe namijenjene starijim sugrađanima. Još davne 2003. godine borili smo se da Hrvatska donese nacionalnu strategiju skrbi za starije osobe, razvijali volonterstvo među starijim osobama kako bi oni mogli biti podrška svojim vršnjacima… Uspješno smo umrežavali udruge koje pružaju usluge starijim osobama, ne samo na nacionalnom već i na regionalnom nivou. Od 2013. godine na čelu sam Zaklade „Kajo Dadić“ koju je Udruga „MI – Split“ osnovala iz zahvalnosti prema filantropu Kaji Dadiću koji je svojom ostavštinom utjecao na financijsku održivost udruge. I na kraju, dalmatinskim dišpetom branim se kad nije dobro i, priznajem, jednako uživam u šušuru, kao i u fjaci. Eto, to sam ja.

Moto Vaše Zaklade jest “Ne trebate jako puno napraviti kako bi jako puno pomogli!” Treba li ljudima zbilja samo mali poticaj da bi pokrenuli velike i važne stvari?

Svakodnevno smo svjedoci da ljudima, gdje god bili, stvarno treba mali poticaj da bi mijenjali svijet, da bi ga činili boljim. Sjetite se samo početka epidemije i potresa u Zagrebu, ljudi su se brzo organizirali i prilagodili. Možda će se nekome činiti da se samo u stanjima nepogoda ljudi pokreću, ali nije tako. Nedovoljno govorimo o ljudima koji nas okružuju i koji svojim djelima pokreću i stvaraju promjene koje donose boljitak ne samo za pojedince već i cijele zajednice. Nekad je teško biti pokretač promjena. Možda te neće odmah razumjeti oni koji te okružuju, ali kad se dobre stvari zakotrljaju, to te ispuni neopisivim zadovoljstvom i jednostavno ideš dalje.

Misli nekih od velikih ljudi iz naše povijesti poput Anne Frank i Majke Tereze nalaze se na stranici Vaše Zaklade. S čijim se razmišljanjem možete najviše poistovjetiti?

One se predivno nadopunjuju, zar ne? “Ne možemo raditi velike stvari, ali možemo raditi male s velikom ljubavi” (Majka Tereza) i zato “Ne čekajte niti trenutka, možete odmah početi poboljšavati ovaj svijet” (Anna Frank).

Pozivate na aktivno sudjelovanje građana u razvoju zajednica, transparentne procedure, kreiranje projekata, usmjereni ste na djecu i mlade. Koja od ovih kategorija Vam je najdraža, gdje vidite najbolje rezultate svojeg rada? Jesu li ljudi na terenu svjesni vrijednosti besplatnog mentorstva u projektnim aktivnostima?

Zaklada svojim djelovanjem potiče razvoj civilnog društva i međusektorsku suradnju, pruža financijsku pomoć učenicima i studentima slabijeg imovinskog statusa te razvija filantropiju i humanitarno djelovanje. Nadalje, Zaklada povezuje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, poslovni sektor i organizacije civilnoga društva u zajedničkom promicanju općeg dobra. Od 2018. godine u okviru programske suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva, provodimo program “Aktivni u zajednici”, koji je usmjeren osnaživanju društvenog kapitala kao važnog akumulatora razvoja lokalnih zajednica. Provodimo ga u 15 lokalnih zajednica na području pet županija: Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj. Provedbom programa „Aktivni u zajednici“ mobiliziramo građane i potičemo ih na aktivno sudjelovanje u životu zajednice jer smo kao građani i osobno odgovorni za izgradnju zajednice. Nizom aktivnosti osnažujemo kapacitete organizacija civilnog društva, što utječe na održivost organizacije, te omogućuju njihovo uspješnije djelovanje u lokalnoj zajednici. Umrežavajući lokalne dionike doprinosimo stvaranju jačih veza i zajedništva među građanima, čime također osnažujemo društveni kapital zajednice. Dvije godine provedbe toga programa  na terenu donijele su predivne rezultate. U svakoj zajednici napravljen je pomak u prihvaćanju djelovanja za opće dobro. Zajednice su radile na očuvanju kulturne baštine, zaštite okoliša, stvaranju boljeg okruženja za djecu s posebnim potrebama, educiralo se građanstvo o suživotu s kućnim ljubimcima, družilo se na sajmovima i uživalo u kulturnim događanjima.
Naravno, kad vidim da zajednice nastavljaju zajedničko djelovanje i nakon našeg odlaska, kao što to radite vi u Otočcu, tada mogu kazati da smo programom postigli svoj cilj.

Ne krijete da ste velika zaljubljenica u Liku i ljude koje ste putem kod nas upoznali. Što je to što po čemu je ovaj kraj toliko poseban za Vas? Kako i kada ste započeli svoj rad u ovoj županiji?

Da, neizmjerno volim Liku, njene ljude, prirodu, hranu, zrak. Valjda je taj klik između vaše Like i mene nastao još u djetinjstvu kad sam s roditeljima ovdje dolazila kupiti zimnicu. No, moram naglasiti da to što volim Liku ne znači da imate neki poseban tretman u odnosu na ostale županije i zajednice u kojima provodimo programe, trudimo se uvažavati specifičnosti svake lokalne zajednice. Naša zaklada je od 2014. godine prisutna na području Ličko-senjske županije. Tada smo provodili program Decentraliziranog modela financiranja organizacija civilnoga društva kroz natječaje Naš doprinos zajednici i Društveni kapital.

Najveći broj svojih aktivnosti i veliki projektni ciklus pokrenuli ste upravo u općini Brinje. Znači li to da su tamo građani najpoduzetniji i da su najbolje prepoznali potencijal suradnje s Vama?

Što se tiče naše podrške, rado ćemo ući u svaku zajednicu, odnosno organizaciju koja vidi mogućnost da zajednički rad lokalnih dionika doprinosi boljem životu u zajednici. Ne bih se složila s vama da najviše aktivnosti provodimo u općini Brinje. Financijsku podršku kroz spomenute natječaje kojima smo poticali provedbu građanskih akcija dobile su organizacije i ustanove između ostalog i u Karlobagu, Senju, Otočcu, Gospiću, Lovincu, Perušiću, Križpolju, Ličkom Novom. Aktivni u zajednici provodili smo / provodimo u Brinju, Otočcu, Lovincu, Gornjoj ploči i Kiku, Lipicama, Prokikama.

Na koji ste projekt osobito ponosni? Što čini razliku među resursima lokalnih zajednica?

Kao što sam već kazala, svaka zajednica ima svoje specifičnosti, svoje zakonitosti, resurse koje koristi ili ih možda još nije osvijestila i, naravno, želju da bude mjesto za život po mjeri čovjeka. Na sve provedene lokalne programe iakcije izuzetno sam ponosna jer u sebi sadrže neizmjeran rad i trud grupa i pojedinaca koji žele napraviti promjene koje dovode do kvalitetnijeg života u zajednici.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here