Ankica Mamić

Službena izborna promidžba za parlamentarne izbore u Hrvatskoj je počela. Iako se činilo da će proteći u korona free atmosferi, to nažalost ipak nije tako. Korona virus ponovno je među nama. Brojke za sada nisu alarmantne niti zabrinjavajuće, no činjenica je da da su neka događanja pogodovala njegovu širenju, poput teniskog turnira Adria Tour u Zadru gdje su se dogodili brojni organizacijski propusti. To trenutno posebno šteti vladajućoj opciji, odnosno premijeru Plenkoviću, jer je događaj organiziran uz blagoslov Vlade RH što oporba može koristiti u predizbornoj kampanji.

Na parlamentarnim izborima koji će se održati 5. srpnja 2020. godine pravo glasa ima nešto više od 3,7 milijuna birača u Hrvatskoj i dijaspori. Hrvatska je podijeljena u 10 teritorijalnih izbornih jedinica i u svakoj od njih bira se 14 zastupnika u Hrvatski sabor. U XI. izbornoj jedinici zastupnike biraju državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ( tri zastupnika), a u XII. izbornoj jedinici pripadnici autohtonih nacionalnih manjina u Hrvatskoj biraju svoje zastupnike (osam zastupnika), riječ je o izbornoj jedinici koju čini cjelokupno područje Republike Hrvatske. Ukupno se u Sabor bira 151 zastupnik, što znači da većinu čini 76 zastupnika.

Na lijevom i desnom biračkom spektru u Hrvatskoj, kao dvije vodeće i najveće opcije pozicionirale su se RESTART koalicija koja okuplja stranke lijevog centra (SDP, HSS, HSU, SNAGA, GLAS, IGS, PGS i nezavisni kandidat Matija Posavec) te HDZ kao stranka desnog centra, trenutno vodeća i vladajuća u Hrvatskoj.

Međutim, prema istraživanjima javnog mnijenja, niti jedna od ovih opcija nakon izbora neće moći sastaviti vladu bez potpore manjih stranaka i drugih koalicija koje su se formirale lijevo, desno ili u centru. To su prije svega Domovinski pokret Miroslava Škore kao desna opcija, koja se trenutno nametnula kao treća politička snaga u Hrvatskoj. U desnom centru smjestio se i MOST nezavisnih lista. Među lijevim opcijama još su i politička platforma Možemo!, okupljena oko aktivnih oponenata Milanu Bandiću u gradu Zagrebu, dok su među strankama centra Hrvatska narodna stranka, Koalicija centra, Demokrati i laburisti te Reformisti. Među populistima koji se, prema anketama, teško mogu nadati mandatu su Koalicija „Dosta pljačke” te stranka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Ako uzmemo u obzir da preraspodjelom mandata unutar Restart koalicije koju je formirao SDP osam mandata ide partnerima SDP-a (3 HSS, 2 HSU, 1 GLAS, 1 PGS i 1 MATIJA POSAVEC), za pretpostaviti je da će HDZ biti najjača stranka pojedinačno na predstojećim izborima, međutim jasno je kako će s Restart koalicijom voditi borbu za svaki mandat.

Na terenu se kampanja zahuktala, kandidati obilaze Hrvatsku i predstavljaju programe. Ponovna pojava korona virusa ide na ruku Restart koaliciji, međutim ona ujedno u prvi plan ističe vodeće ljude Nacionalnog stožera civilne zaštite, ministra zdravstva Vilija Beroša, koji je kandidat HDZ-a u X. izbornoj jedinici te ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je kandidat u VI. izbornoj jedinici. Stoga, iako je HDZ-ov slogan o sigurnoj Hrvatskoj sada na neki način kompromitiran, ukoliko opozicija na to ne odgovori adekvatno komunikacijski u kampanji, to neće nanijeti već štetu HDZ-u.

Domovinski pokret Miroslava Škore na izbore ide s prilično širokom listom, s ljudima o kojima javnost ili ne zna ništa ili dolaze iz sasvim drugog svijeta, uglavnom s estrade. Vrlo je teško pretpostaviti hoće li ta lista nakon izbora ostati homogena ili će se raspasti, kao što se svojedobno raspao Most koji je na izborima 2015. godine osvojio čak 19 mandata. Ako govorimo o koalicijskim potencijalima, u bazenu oko Miroslava Škore svakako više potencijala za dogovore nakon izbora ima HDZ. Most, koji je također u konzervativnom, desnom spektru, ima aktivnu i prilično vidljivu kampanju s dobro artikuliranim porukama i novim licima u političkom smislu, ali vrlo dobro poznatima javnosti. Međutim, njihov je problem što nisu poželjan koalicijski partner niti HDZ-u s kojim su bliski svjetonazorski zbog njihovih narušenih odnosa u prošlosti i propale koalicije, niti SDP-u, odnosno Restart koaliciji, jer su ipak previše desno.

Posljednje istraživanje javnog mnijenja po izbornim jedinicama u Hrvatskoj predviđa 64
mandata za Restart koaliciju, 52 HDZ-u, 15 Domovinskom pokretu, osam Mostu i jedan HNS-u. Međutim, u nekim izbornim jedinicama postoji više stranaka oko izbornog praga, te su mogući i drugačiji scenariji. To se primjerice odnosi na III. Izbornu jedinicu gdje Reformisti Radimira Čačića, aktualnog varaždinskog župana, imaju također velike šanse za mandat. Neizvjesna i zanimljiva borba bit će i u VI. i VII. Izbornoj jedinici koje obuhvaćaju i dijelove grada Zagreba i okolice. Ujedinjena ljevica u Zagrebu, koja se brendirala na oporbenom djelovanju u Gradskoj skupštini, mogla bi iznenaditi u Zagrebu zbog činjenice da se radi o velikom broju birača, ali i zbog činjenice da su bili vrlo aktivna oporba gradonačelniku Milanu Bandiću. Stoga, mislim da bi ova lijeva opcija mogla bi uzeti dosta glasova ljevice u Zagrebu.

Zanimljivo će biti pratiti i kako će odlučivati osam manjinskih zastupnika, zbog animoziteta prema Miroslavu Škori i Domovinskom pokretu. Međutim, vlast je najbolje ljepilo i nakon izbora moguće su razne kombinacije pa tako ne treba isključiti ni veliku koaliciju. O tome za sada ni jedna opcija neće govoriti, što je razumljivo, jer se to uoči izbora zasigurno ne bi svidjelo njihovim biračima koji su čvrsto podijeljeni.

Ostaje nam dakle pričekati 5. srpnja, a nakon toga, sve je moguće!

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here