Snježana Mlinarević

Jedino čime se većina poduzeća bavila otkako je država najavila da će spustiti  kišu novca na sve koji ne mogu raditi ili im je drastično smanjen obujam posla bilo je kako stati u red za državni minimalac. I oni koji imaju zaliha i oni koji su ostali sasvim na suhome. Računa se da će poslodavci spustiti na državni minimalac od 300.000 do čak 600.000 radnika. Tu je baš cijeli privatni sektor, od javnih bilježnika, odvjetnika, zubara, slobodnih umjetnika, medijskih kuća, autodilera, zlatara, trgovačkih lanaca, hotela, raznih industrija, da ne govorimo o nizu malih obrtnika… Da bi slika bila potpuna, možemo očekivati da se u red postave Fortenova i faktoring društva za naplatu potraživanja.

Izvan državnog minimalca ostaje najveća sirotinja, to su nezaposleni koji nemaju pravo na naknadu i cijela armija onih koji rade na crno i nema ih u nikakvim evidencijama. Oni su za državu zasad nepostojeći ljudi!

Na drugom ili prvom kraju ekonomije stvar je malo nejasnija. Javni sektor, ako nije na udaru poslova nužnih u zdravsteno-financijskoj krizi, drži se tiho i ne talasa. Osim sindikalnog čelnika Vilima Ribića, koji žestoko brani prava i plaće javnog sektora, jer, eto, moramo podržati kupovnu moć za spas ekonomije. I moramo, ali ista će količina novca kolati, bila ona u jednoj ili u više ruku. I još bolje će u više, jer onaj tko nema ništa, kupovat će hranu, a onaj tko ima viška, štedjet će, a i nema gdje kupovati. Da nije bilo prošle krize kad je javni sektor ostao netaknut, a recesija je trajala osam godina, još bi možda Ribić i mogao prodavati maglu za kastu nedodirljivih. Ovako čekamo Vladu da nešto definira i na tom planu.

Lako su nadležni podijelili sretnu vijest da država osigurava minimalac svima, ali nekako otežu do zadnjega s informacijom o tome kako će javni sektor podnijeti teret krize. Čeka se zadnji trenutak, ali morat će brzo jer stiže vrijeme isplata. Povlaštene mirovine očito nisu tema o kojoj će se razgovarati. Kao što nije tema ni položaj zaposlenih u monopolskim državnim tvrtkama, kao što nisu tema ni menadžerske plaće u njima.

Korona kriza je na svjetlo dana izbacila višak svega nepotrebnog i manjak esencijalnih vrijednosti i poslova potrebnih za goli život. Društvo će u postkorona razdoblju voditi žestoku bitku o tom višku na svim područjima, a okršaj realnog i javnog sektora prvi je na redu. Vjerojatno već nakon travanjskih isplata.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here