Ankica Mamić

U poslovnom svijetu i javnom djelovanju reputacija je najvrjednija. Prema svim javno dostupnim istraživanjima, povjerenje građana u institucije države je nisko. Vratiti izgubljeno povjerenje veliki je izazov. Upravljanje reputacijom prije svega je komunikacijsko pitanje, stoga je i moj pogled na sve trenutne izazove s kojima se kao društvo suočavamo, prije svega iz komunikacijskog rakursa.

Pojavom novih medija, online platformi i društvenih mreža pitanje upravljanja ugledom postalo je još važnije, ali i izazovnije. Svatko danas tko ima profil na društvenim mrežama, ujedno je i medij. Vrlo lako je kreirati interesnu grupu, potaknuti inicijativu koja će u kratkom roku okupiti veliki broj zainteresiranih pojedinaca, ovisno o području njihova interesa.
Tako su u kontekstu aktualne krize s epidemijom koronavirusa posebno aktualne mjere Vlade za spas hrvatskog gospodarstva. Od prve najave mjera za pogođene djelatnosti, posebno male i srednje poduzetnike te obrtnike koji su, sukladno odlukama Nacionalnog kriznog stožera, morali zaustaviti poslovanje, krenula je lavina inicijativa, samoorganiziranja u javne interesne grupe na društvenim medijima, gdje se sučeljavaju brojna razmišljanja, savjeti i prijedlozi što bi i kako trebalo učiniti. Takav komunikacijski kaos, nažalost, ne može pomoći nikome. Poduzetnici su zbunjeni, ne znaju kome vjerovati, što je od svega toga relevantno i primjenjivo.

Nakon zdravstvene krize, tu je i ona vezana uz  gospodarstvo. Logično rješenje je stožer koji će okupiti najbolje što imamo – dokazane stručnjake s iskustvom u gospodarstvu i poduzetništvu, ljude s kredibilitetom bez obzira iz kojeg političkog spektra dolaze…

U ovom trenutku zaista je teško reći koja djelatnost već nije pogođena ovom situacijom i koja neće biti pogođena u dogledno vrijeme. Činjenica je da ćemo pogođeni, na ovaj ili onaj način, biti svi. Mjere za pomoć gospodarstvu koje je danas predstavila Vlada RH zasigurno ne obuhvaćaju one poduzetnike, prije svega iz uslužnih djelatnosti, koji će se s poteškoćama tek suočiti idući mjesec i u mjesecima koji dolaze. Nadalje, ove mjere i dalje ne daju naslutiti da će se posljedice krize jednako prevaliti na leđa realnog i javnog sektora, što bi bilo nužno i jedino prihvatljivo.

Ovo su mjere za trenutno gašenje požara i vrlo vjerojatno one, koje je u ovako kratkom roku, moguće donijeti. Ohrabrujuće zasigurno djeluje poruka premijera Andreja Plenkovića da one nisu konačne, da će se, kako je istaknuo “one kalibrirati, kako se situacija bude dalje razvijala”.

Upravo stoga, moje je razmišljanje da u ovim trenucima, kao država moramo primijeniti iste principe i obrasce koje smo poduzeli u kontekstu zdravstvenog aspekta i suzbijanja širenja koronavirusa. Nacionalni krizni stožer odrađuje odličan posao u stručnom, ali i komunikacijskom smislu, jer se poruke adekvatno promišljaju i komuniciraju iz jednog izvora prema svim ciljanim javnostima. Stoga, mislim da je došlo vrijeme da već sada učinimo jedan korak dalje, jer je razvidno da nas nakon zdravstvene krize, čeka i ona vezana uz stabilnost hrvatskog gospodarstva. Rješenje koje se nameće kao logično i potrebno, svakako je i formiranje Nacionalnog stožera za gospodarstvo, koji će okupiti najbolje što imamo – dokazane stručnjake s iskustvom u gospodarstvu i poduzetništvu, ljude s kredibilitetom bez obzira iz kojeg moguće političkog spektra dolaze.

Vlada nacionalnog jedinstva u vrijeme Domovinskog rata uživala je veliko povjerenje javnosti…

U vrijeme rata imali smo Vladu nacionalnog jedinstva. Bilo bi možda pretjerano reći da nam treba i sada, ali tim stručnjaka koji će sistematično promisliti i pripremiti adekvatna rješenja, te ih isto tako kvalitetno iskomunicirati, zasigurno trebamo što hitnije.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here