Tamara Jurković

Da nije bilo bronhitisa naša današnja sugovornica možda nikad ne bi napustila svoj rodni Ogulin i ne bi odrasla na otoku. No, život konstruira svoje planove, pa je, tako, Đurđica Šimičić danas uspješna turistička djelatnica, a Mali Lošinj je za njezina mandata direktorice Turističke zajednice Grada Lošinja postao jedna od perjanica hrvatskog turizma. Fokusirani destinacijski menadžment kao i brendiranje posebnosti samog otoka ključ su uspjeha primjenjiv na bilo koju turističku destinaciju. Upravo na krilima toga uspjeha, nastale su neke nove ideje, koje uvelike mogu pridonijeti boljoj pozicioniranosti Lijepe naše na turističkoj karti Europe i svijeta.

Dakle, rodom ste iz  Ogulina. Kako Vas je put s kontinenta odveo na otok?

Kao malena, imala sam bronhitis. To je razlog zašto su moji roditelji, kada sam imala samo tri godine, odlučili preseliti iz Ogulina na Lošinj, koji je oduvijek bio poznat kao otok za liječenje dišnih puteva. Na Lošinju sam ozdravila, tako da uvijek promoviram ljekovitost mog Otoka vitalnosti. Ja sam jedna od mnogih koje je Lošinj svojoj klimom, aerosolima, zrakom, borovom šumom, ljekovitim morem, udisanjem mirisa preko 1200 vrsta biljaka, izliječio.

Upravo za vašeg mandata direktorice TZ, Mali Lošinj je pobrao brojne nagrade i u turističkom smislu doživio najveći procvat. Koja je nagrada ili priznanje Vama najdraža, na što ste osobito ponosni?

Ponosna sam jer smo nagrade koje smo dobili zapravo dobivali za destinacijske uspjehe. Sve je to timski rad i bez toga nema uspjeha. Poticanje na izvrsnost, profesionalnost i jaka emocija – to je lošinjska formula za uspjeh kojoj nisu odoljeli niti najveći, poput Svjetske turističke federacije (UNWTO) u Madridu. To je najviša nagrada koja se može dobiti u profesionalnom dijelu i Lošinju je zasigurno dala pečat za naš višegodišnji kontinuirani rad. Bila je i izuzetna čast kada sam bila pozvana od UNWTO-a s najeminentnijim ljudima svjetskog turizma u Mrežu znanja UNWTO-a. Uvijek sam na te situacije zapravo gledala kao ponos, čast za Lošinj, ali i priliku za učenje, jer privilegija je biti uz najbolje na svijetu.

Hrvatska zaslužuje najbolje što možemo dati svojoj zemlji. Potrebno je da se ljudi vežu znanjem, pozitivnom energijom, optimizmom, željom za napretkom…

Zašto ste odlučili otići na samom vrhuncu karijere?

Smatram da treba osjetiti kad je vrijeme za promjenu. U 10 godina rada u TZ Grada Lošinja uz današnjeg ministra Garija Cappellija, koji je tada bio gradonačelnik, napravili smo sve što smo mogli i znali da Lošinj dobije i iskoristi priliku koju zaslužuje. Veliko je to odricanje i od obitelji, prijatelja, ali smatram da je to jedini pravi način, onako kako treba raditi na pozicijama koje su stil života, a ne samo posao. Borili smo se za Apoksiomena godinama i željeli da nam se vrati na Lošinj. Kada je odlučeno da će se na Lošinju otvoriti Muzej Apoksiomena prepuni sreće smo ga pripremali. Nakon otvorenja Muzeja Apoksiomena odlučila sam ići dalje, osjetila sam da sam nekako zaokružila svoj dio u turističkoj priči mog Lošinja. Uživala sam u svakom danu i davala se bezuvjetno. Ali blagoslov je osjetiti kada je vrijeme za odlazak, tako sam slušala svoj instinkt i otišla. Zahvalna za svaki dan rada na tom prestižnom mjestu i izuzetno odgovornoj funkciji.

Za uspjeh je uvijek važan timski rad… (FOTO: privatni album)

Jednom ste prilikom rekli da Mali Lošinj zaslužuje najbolje što mu možemo dati. Nije li to slučaj i sa cijelom Lijepom našom?

Apsolutno, cijela Hrvatska zaslužuje najbolje što možemo dati svojoj zemlji. Potrebno je da se ljudi vežu znanjem, pozitivnom energijom, optimizmom, željom za napretkom. Ja se nekako spontano i okružim takvim ljudima, pa mi je to normalno. Gotovo svi s kojima radim upravo su takvi. Mislim da ima jako puno kvalitetnih osoba u Hrvatskoj, koji itekako mogu doprinijeti. Da se može bolje, može se. Smatram da je važno dati priliku ljudima, pogotovo ako smo na mjestima gdje se uključuje ljude u aktivnosti, mlade koji su tek završili školovanje, da dobiju prva iskustva… Taj dio mislim da je nedovoljno iskorišten. Osobno obožavam raditi s ekipom u kombinaciji iskustva/zrelosti i mladosti, takvi smo i mi u IQM Destination timu. Anamarija Cicarelli, moja je partnerica u projektu, ali i kolegica koju poznajem godinama, divno zajedno funkcioniramo i potičemo jedna drugu na razvoj ukupnog projekta.

U čemu prepoznajete mogućnosti implementacije nekih dobrih ideja s otoka i obale na kontinentalni dio Hrvatske kad govorimo o turizmu?

Svaka destinacija ima svoja pravila, svoju priču, pozicioniranje, tradiciju, način života, nivo razvoja turizma i sl. Međutim, za sve destinacije postoji isto pravilo, da ljudi moraju kvalitetno komunicirati, izmjenjivati iskustva, educirati se. Jako su važne edukacije. Važna je umreženost, preporuka, marketing aktivnosti i iskrenost u komunikaciji – ono kad pravilno postavimo prioritete u destinaciji. Da se zna tko je odgovoran za koju aktivnost, s kojim budžetom raspolaže i u kojem roku će aktivnost biti napravljena. Odgovarati za svoje rezultate. Nakon tog trenutka odluke, destinacija ide vrtoglavo naprijed, kada se fokusiramo na važno i zajedno u destinaciji usmjerimo sva znanja i energiju u rješavanje prioritetnih izazova. Nema šanse da rezultat neće biti ostvaren. U tome su sličnosti i razlike među hrvatskim destinacijama. One s dobrim destinacijskim menadžmentom itekako mogu nadići sve ostale. Mi smo tako radili na Lošinju i mislim da je to jedini put kako se može raditi, neovisno radi li se o destinaciji na moru ili na kontinentu. Nekada kontinent s odličnim destinacijskim menadžmentom kvalitetnije upravlja destinacijom od morske destinacije. Ključ je u ljudima.

Što zapravo znači „ IQM – Sustavno integralno upravljanje kvalitetom u destinaciji“ i koje sve županije ili gradovi sudjeluju?

Integralno upravljanje kvalitetom u destinaciji je, na najjednostavniji način objašnjeno, umrežavanje subjekata u destinaciji (hotela, pansiona, privatnog smještaja, kampova, restorana, lokalnih proizvođača, turističkih agencija, atrakcija i sl.) u cilju podizanja destinacijske kvalitete. Imamo i standarde za svaki navedeni tip subjekta koji se uključuje u projekt. Temelj projekta je kvaliteta i njegovanje tradicijskih vrijednosti, integracija u moderni turizam, online komunikacije, mjerenje online reputacije, umreženost. Kompleksno je objasniti na jednostavan način, pa evo jedan primjer: svaka usluga koju gost dobije u destinaciji ili ocjena kojom Vas gost ocijeni, svaki dojam o Vašem objektu stvara percepciju gosta o destinaciji. Tu je ta međusobna odgovornost svih dionika u destinaciji, koju mi pokušavamo osvjestiti. Nitko od nas nije otok, svi smo dio društva, zajednice, destinacije. Ne može direktor turističke zajednice biti odgovoran za svaki turistički objekt u destinaciji, ali može upravljati alatima koji mu pomažu da ima informaciju kako mu tko u destinaciji pridonosi kvaliteti, poticati edukaciju onima kojima je potrebna, poticati marketinško umrežavanje i sl. Mi sa IQM Destination projektom dajemo destinaciji rezultate i alate za upravljanje kvalitetom. Trenutno radimo u Gradu Malom Lošinju, Gradu Vodicama, Gradu Hvaru, Lika destinaciji, Gradu Karlovcu, Požeško-slavonskoj županiji. Trenutno je otvoren poziv na području Like te su dobrodošli svi koji se žele priključiti ovom projektu.

Koji su vam partneri u provođenju projekta IQM i u kojoj sredini imate najbolje rezultate?

Imamo razne rezultate, od broja uključenih partnera, do mjerenja odgovornog turizma, indikatora održivog razvoja, do nivoa kvalitete. Značajno je napomenuti da na radionicama koje prethode mjerenju kvalitete u destinaciji imamo interno pitanje: Što mislite, kolika je visina kvalitete i kako gosti ocjenjuju Vašu destinaciju? U pravilu je procjena i do 20 posto niža od stvarnih rezultata. Time pokazujemo istovremeno kritičnost i skromnost. Budu ljudi ugodno iznenađeni i to daje samopouzdanje i odgovornost da dalje „brusimo detalje“ i pronalazimo prostore za napredak, a njih ima jako, jako puno u svakoj destinaciji. Lika je zapravo izuzetno visoko ocijenjena, iznad 90/100, no mora se još raditi na edukacijama i na boljem odnosu cijene i kvalitete. Dakle, cijena koja nije previsoka ipak traži višu razinu kvalitete u pojedinim segmentima, a to se postiže edukacijama. Opet se vraćamo na edukacije. Gost je spreman i platiti više za kvalitetu koja odgovara cijeni ili dobiva dodatnu vrijednost, dodatni doživljaj, o tome treba voditi računa u poslovanju.

U turističkoj je ponudi važno sačuvati i istaknuti tradicijske posebnost (FOTO: privatni album)

Koje pomake su Vaše aktivnosti uzrokovale u turističkim ponudama gdje provodite projekt?

Prije svega, organiziramo radionice, imamo individualna savjetovanja sa svakim prijavljenim subjektom u destinaciji, obilazimo svaki objekt i pišemo izuzetno temeljita audit izvješća. Mislim da smo tim osobnim kontaktom zapravo pogodili bit, jer detektiramo najbolje, kao i potrebe ljudi na terenu. Često u tijeku projekta mijenjamo koncept, jer shvatimo da su prioriteti zapravo drugačiji od onoga što je postavljeno na početku. Tu je kvaliteta našeg tima, koji se svojim znanjima i iskustvom može prilagoditi potrebama, otvaramo nove teme koje osjetimo da partnerima u destinaciji može pomoći. To je stvarno odličan osjećaj konkretnog i fokusiranog doprinosa. Važan je i poticaj da se snažnije lokalni proizvođači uključe u turizam, prvenstveno u ugostiteljsku ponudu svih objekata.

Što smatrate najjačim adutom kontinentalnog dijela naše države u turističkom smislu, osim Plitvičkih Jezera. U čemu se kriju naši najveći potencijali?

Prirodne ljepote, izvrsne atrakcije i ljudi koji imaju tako snažnu emociju. Ljudi su jako vrijedni, snalažljivi i ono što je jako vidljivo, počinju se otvarati kontinentalnom turizmu. Važno je da pri tome nikako ne izgube svoje tradicijske vrijednosti te da ih što snažnije istaknu. Dakle, naš je posao (znam se našaliti da su to slatke muke), da odlične proizvode i divne ljude umrežimo, marketinški osnažimo i damo im dovoljno znanja i samopouzdanja da mogu raditi potpuno samostalno, u skladu sa svjetskim trendovima. Potrebno je uvijek mjerenje napretka, mjerenje kvalitete i mjerenje osobne odgovornosti za doprinos zajednici. Dosta kompleksno, ali zato divno i izazovno, uvijek postavljamo visoke ciljeve, laganim korakom i individualnim prilagođavanjem svakome, potičemo destinaciji uspjeh. I kao tim beskrajno uživamo u ovome što radimo.

  • Naslovnu fotografiju snimio: Dalibor Cvitković

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here