U vremenu koje nam nameće neprestano trčanje za rezultatima i stalno podiže ljestvicu učinkovitosti potvrđenu sve zahtjevnijim i zahtjevnijim statističkim pokazateljima, nije rijetkost da je spavanje jedna od prvih stvari koje plate cijenu toj bjesomučnoj utrci. Čini se da dan jednostavno nema dovoljno sati da bi čovjek mogao i postići zadane ciljeve i odmoriti se u okrepljujućem snu. Iako, naravno, nitko neće zaboraviti staviti svoj mobitel, lap top ili tablet na noćno punjenje, kako bi ujutro baterije bile spremne za dnevne izazove, sebe će mnogi često zaboraviti napuniti. Svjesno si skraćuju vrijeme sna kako bi stigli još ovo ili ono, napravili neko izvješće za zahtjevnog šefa, pripremili sutrašnji ručak, ispeglali hrpu odjeće koja već predugo čeka ostavljena na dasci za peglanje, pripremili se za sutrašnji sastanak u uredu… Tako je lako zaboraviti da žrtvovanjem sna, odnosno zdravog i kvalitetnog noćnog punjenja svojih baterija, u konačnici štetimo i toj ideji visoke produktivnosti, ali i svome mentalnom i fizičkom zdravlju. Da bismo bili najbolji, moramo se i odmarati. No, u današnjoj kulturi jurnjave to je mnogima lakše reći nego učiniti.

U SNU MOZAK ČISTI SMEĆE KOJE GA JE ZAGADILO

Previše je ljudi danas koji na spavanje gledaju kao na gubljenje vremena i pomalo cinično konstatiraju da je život ionako prekratak da bismo ga dodatno kratili spavanjem. No, stručnjaci upozoravaju da spavanje iznimno važno za dobro funkcioniranje mozga, da kvalitetan san dugoročno štedi vrijeme jer odmoran čovjek brže i lakše odrađuje preuzete poslove i obveze. Tri su preduvjeta za zdravo spavanje: količina, kvaliteta i redovitost. Nekima je potrebno više, neki mogu i manje, ali u prosjeku okrepljujuće spavanje traje oko sedam sati i ljudi koji to vrijeme sustavno skraćuju na koncu imaju problema sa stalnim umorom zbog neispavanosti. Kako bi se postigla kvaliteta sna potrebno je izbjegavati stvari koje ga ometaju, odnosno potrebno je umiriti sebe, umiriti mozak, smiriti misli, jednostavno usporiti i prepustiti se… Za vrijeme spavanja mozak ne miruje. Naprotiv, on teško radi kako bi očistio smeće koje nam se skupilo tijekom dana. On pokreće stanice i pomaže u svojevrsnom sortiranju i pohrani informacija. Nedostatak sna, pak, mozak stavlja u stanje nalik kaosu. Za posljedicu to ima gubitak fokusa tijekom dana, pad učinkovitosti u sudaru s obvezama, povećavaju se rizici za neka oboljenja…

nitko neće zaboraviti staviti  mobitel, lap top ili tablet na noćno punjenje, kako bi ujutro baterije bile spremne za dnevne izazove. sebe će, pak, mnogi često zaboraviti napuniti. Svjesno si skraćuju vrijeme sna kako bi stigli još ovo ili ono, napravili izvješće za zahtjevnog šefa, pripremili se za sutrašnji sastanak u uredu…

Nedovoljno spavanje predstavlja velik stres za mozak, taj najsloženiji organ u čovjekovu tijelu koji je odgovoran za usklađenost svih tjelesnih funkcija. Neispavanost usporava moždane neurone koji aktiviraju električne impulse pomoću kojih se prenose informacije koje osiguravaju dobro funkcioniranje svake osobe, upozoravaju terapeuti koji se bave problemima nespavanja. Nedostatak sna negativno utječe na središnji režanj mozga, koji je odgovoran za pamćenje i vizualnu percepciju te znatno umanjuje opću mentalnu i emocionalnu funkciju. Ako netko ima problema s pamćenjem, dugo mu treba da se skoncentrira, ima problem s fokusom na temu pa zbog toga ima problema s donošenjem odluka te mu se čini da povremeno gubi i emocionalnu kontrolu, bilo bi dobro da malo proanalizira svoju rutinu spavanja. Traje li sve to predugo, imunološki sustav počinje slabiti čime se otvara put prema bolestima srca, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, moždanog udara, pretilosti, poremećaja seksualnog nagona…

Ugodna, zatamnjena, tiha i prohladna soba idealna je za dobro spavanje

Problemi sa spavanjem nisu od jučer i svakako izazivaju i problem u produktivnosti radne snage. U Americi se znanstvena ispitivanja na tu temu vode još od sredine 70-ih godina prošlog stoljeća. Od 1975. do 2006. godine, naprimjer, pokazalo se da je broj „brzih“ spavača, odnosno onih koji spavaju manje od šest sati dnevno porastao za 22 posto što je dovelo do pada produktivnosti američke radne snage izraženog procijenjenim iznosom od 2300 dolara godišnje po radniku. Na golemom američkom tržištu to je iznosilo 63,2 milijarde dolara godišnje izgubljene produktivnosti. S godinama problem je eskalirao i ispitivanja pokazuju da danas većina američkih tinejdžera već ima problem s nedovoljno sna. Rješenje je, kažu stručnjaci, u promjeni pristupa i jačanju svijesti tzv. higijeni spavanja. No, razumijevanje dobrobiti spavanja za naš organizam i uspostavljanje zdravih obrazaca dvije su različite stvari. Za prelazak s riječi, odnosno razumijevanja problema, na djela dovoljno je nekoliko jednostavnih koraka, ali presudna je, dakako, volja za promjenom.

PRAVILA DOBROG SPAVANJA

Držite se redovnog rasporeda spavanja. To znači uspostaviti rutinu, odnosno ići spavati i buditi se otprilike u isto vrijeme svaki dan, uključujući i vikend.

Potrudite se da vam spavaća soba bude ugodna. No, uz taj osjećaj tople intimnosti koji će vas uljuljati u san, važno je voditi računa o tome da soba bude zatamnjena, tiha i prohladna.

tko ima problema s pamćenjem, koncentrACIJOM, fokusom na temu zbog ČEGA ima problema s donošenjem odluka te mu se čini da povremeno gubi i emocionalnu kontrolu, TREBAO BI Malo proanaliziraTI svoju rutinu spavanja…

Dobro je izbjegavati kofein barem šest sati prije odlaska na spavanje. Kofein je, naime, stimulans koji može otežati spavanje i poremetiti kvalitetu sna.

Poželjno je izbjegavati cigarete i alkohol, kao i bezreceptne lijekove koji kao popratnu pojavu navode i mogućnost poremećaja spavanja.

Bilo bi dobro tijekom dana vježbati. Tjelovježba iscrpi tijelo i pripremi ga za kvalitetno spavanje, ali valja imati na umu da nije dobro vježbati preblizu terminu uobičajenog odlaska u krevet.

Pametno je izbjegavati aktivnosti koje djeluju stimulativno na mozak. U prvom se redu to odnosi na elektroničke uređaje, poput pametnih telefona i tableta na kojima satima igramo igrice, čitamo vijesti s portala, pretražujemo Internet, dopisujemo s na društvenim mrežama. U stimulativne aktivnosti spada i gledanje televizije. Stimulativne aktivnosti izazivaju stres i uzbuđenje, a uređaji preplavljuju oči plavim svjetlom koje oponaša svjetlost koju tijekom dana primamo od sunca.

Prilagođavanje novoj noćnoj rutini može biti teško, ali pridržavanje ovih pravila višestruko se isplati. Pozitivni učinci će se vrlo brzo vidjeti u svakodnevnom životu i radu. Dovoljno dug i kvalitetan san izvor je boljeg raspoloženja, donosi više energije, stvara oštriji fokus i daje emocionalnu kontrolu… Sve u svemu, isplati se potruditi. Posebno onima koji žive po logici da nemaju vremena za spavanje jer ih čeka toliko obaveza…

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here