Degeneracija makule bolest je povezana s procesom starenja, koja postupno uništava centralni vid. Smanjenje centralne vidne oštrine, koja nam je potrebna za svakodnevno funkcioniranje, za aktivnosti poput čitanja i vožnje, bitno može utjecati na kvalitetu života,  pogotovo u poodmakloj fazi bolesti. Upravo zato, upitali smo dr. Marka Lukića, konzultanta oftalmologije i subspecijalistu stražnjeg segmenta oka u Moorfields Eye Hospital u Londonu, kako na vrijeme prepoznati simptome i kako možemo preventivno djelovati?

Postoje dva oblika degeneracije makule, takozvani suhi i vlažni, od kojih je suha degeneracija znatno zastupljenija i čini 85% svih slučajeva.

Kod suhe degeneracije dolazi do sporog propadanja pigmentnog sloja mrežnice te fotoreceptora (stanice koje pretvaraju svjetlost u električni impuls), što uzrokuje smanjenu funkciju žute pjege, a time i oštrinu centralnog vida. Uglavnom zahvaća oba oka, unatoč činjenici da može postojati značajna asimetrija u kliničkoj slici između očiju.

Vlažna makularna degeneracija nastaje kada se abnormalne krvne žilice počinju stvarati ispod mrežnice odnosno makule. S obzirom da su vrlo osjetljive često dolazi do posljedičnog krvarenja i otoka makule što rezultira naglim padom vida.

Iako je najveći nositelj rizika za degeneraciju makule dob, neki od ostalih faktora rizika su pušenje, pretilost, gensko nasljeđe, tip prehrane, plava sunčeva svjetlost i spol. Žene, naime, imaju veću vjerojatnost za ovu bolest nego muškarci…

Najčešći simptom suhog oblika makularne degeneracije je postepen i progresivan pad kvalitete vida uz prisutnost iskrivljenih linija i nedostatak slova ili riječi prilikom čitanja. Također, slika objekta može biti manja u odnosu na realnu veličinu.

Iako je najveći nositelj rizika dob, neki od ostalih faktora rizika su pušenje, pretilost, gensko nasljeđe, tip prehrane, plava sunčeva svjetlost i spol. Žene naime imaju veću vjerojatnost za ovu bolest nego muškarci.

Bitno je napomenuti da trenutno ne postoji metoda da se bolest u potpunosti prevenira. Unatoč tome, relevantne kliničke studije pokazale su pozitivne odnosno negativne učinke pojedinih tipova prehrane, odnosno namirnica. Ove godine objavljena je sistematska revizija osamnaest relevantnih kliničkih studija koje se bave nutritijentima u odnosu na degeneraciju makule povezane sa dobi.

Riba bogata omega-3 masnim kiselinama poput lososa, čuva zdravlje očiju…

Načelno se smatra da mediteranska kuhinja bogata povrćem koje sadrži karotenoide te riba koja je bogata omega 3 masnim kiselinama ima značajan benefit kod onih koji su pod rizikom za nastanak makularne degeneracije povezane s dobi. Dakle, prehrana bi se trebala temeljiti na zdravim masnoćama i što većoj količini povrća. Nasuprot tome, biljna ulja, margarini te masti životinjskog podrijetla povećavaju rizik od nastanka bolesti. Hrana visokog glikemijskog indeksa te u prosjeku više od dva alkoholna pića dnevno također povećavaju rizik od nastanka bolesti. Glikemijski indeks znatno raste prženjem hrane, tako da osim namirnica čiji je GI visok (slatkiši, čokolada, grikalice, gazirana pića, brašno, krumpir..) trebamo obratiti pozornost i na način pripreme.

Nadalje, valja istaknuti i značaj AREDS 1 i 2 studije. AREDS 1 studija je prva relevantna klinička studija koja spominje ulogu nutrijenata u progresiji razvoja degneracije makule. Rezultati te studije su pokazali da je smanjenje progresije takozvanog indermedijarnog stadija suhe degeneracije makule u napredni stadij za 25% tokom pet godina ukoliko se koristi takozvana AREDS 1 formula nutrijenata (kombinacija vitamina C, vitamina E, beta karotena, cinka i bakra). AREDS 2 studija je pokazala dodatni benefit korištenja luteina i zeoksantina u protekciii makule. Pušačima se ne preporuča korištenje beta karotenoida.

Studije su pokazale da je pušenje izravno povezano s degeneracijom makule (Foto: Pixabay)

Poznato je da je pušenje štetno i da se najčešće povezuje s plućnim bolestima. Vjerojatno je manje poznato da je pušenje direktno vezano uz degeneraciju makule povezane s dobi te postoje dokazi koji pokazuju da pušenje dovodi to poremećaja genske strukture unutar stanica koja se kasnije klinički uočava kroz degenerativne promjene. Stoga je iznimno važno naglašavati koliko je važno prestati pušiti.

Unatoč kompleksnosti patogeneze bolesti, danas znamo sa sigurnošću da izlaganje plavom sunčevom svjetlu dovodi do povećanog rizika za razvoj bolesti. Stoga, danas bi se u oftalmološkim ambulantama trebalo preporučiti pacijentima nošenje sunčanih naočala pogotovo kod pojačane insolacije.

Ukoliko uočite ikakve promjene u svome vidu, svakako kontaktirajte svog oftalmologa na vrijeme!

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here