Normalno je da brinemo, ali važno je da što prije dignemo glavu

Svakoga od nas povremeno nešto muči i o tome se pojačano brine, ali morali bismo imati na umu da ako sa “crnilom” koje osjećamo prijeđemo granicu podnošljivosti, i ako konstantan osjećaj zabrinutosti počne utjecati na naš svakodnevni život, na posao, obitelj i sve odnose koji su nam važni, vrijeme je da zastanemo i razmislimo kuda nas to vodi. Osim toga, kad smo zbog nečega pretjerano, a to znači i predugo, zabrinuti, vjerojatno ne poduzimamo dovoljno da problem riješimo. Normalno je brinuti se, ali znamo li kad je previše? I znamo li kakve posljedice zbog prekomjerne zabrinutosti može trpjeti naše zdravlje? Ne znate? Pročitajte.

ŽIVČANI SUSTAV

Sustav koji našem tijelu šalje poruke kako treba funkcionirati sastavljen je od mozga, živaca i neurona. Ako je zabrinutost koju osjećamo prekomjerna oslobađa se hormon stresa, što ubrzava rad srca i disanje, povećava razinu šećera u krvi i šalje više krvi u naše noge i ruke. U konačnici, to nepovoljno utječe na srce, krvožilni sustav, mišiće i druge dijelove našeg organizma.

MIŠIĆI

Kad ste jako zabrinuti zbog nečega, mišići u ramenima i vratu napinju se i mogu izazvati glavobolju i migrenu. Masaža i tehnike opuštanja, kao što su duboko disanje i joga dobro će doći u takvim situacijama.

 

DISANJE

Ako ste često zabrinuti, dogodit će vam se da dišete dublje ili da vam se udah skraćuje zbog čega dišete brže, a da toga nećete biti ni svjesni. Kod zdravih ljudi to neće biti problem, ali smetat će onima koji imaju problema s bolestima dišnih putova poput astme ili plućnih tegoba.

SRCE

 

Osjećate li napetost duže vrijeme iz takta vas mogu izbaciti sitnice, poput usputnog prigovora. Ako takve stanje koje vodi do “pucanja” traje dugo stvorit će se anksioznost, zbog koje srce radi ubrzano i čini nam se da će iskočiti iz grudi. Ako se to prečesto ponavlja, trebalo bi potražiti pomoć liječnika jer može značiti da je krvni tlak povećan, da se promijenila razina kolesterola, da su začepljene krvne žile i da lagano koračamo prema infarktu.

ŠEĆER U KRVI

Hormoni stresa, vrlo aktivni u stanju zabrinutosti, daju dodatno gorivo u obliku šećera u krvi, što može biti dobro ako nam je potrebna snaga za izlazak iz neke opasne situacije. No, što se događa ako to gorivo, odnosno šećer, ne trošimo? Tijelo ga skladišiti kako bi ga upotrijebilo kasnije. No, ako netko ima dijabetes ili problema s pretilošću, naprimjer, šećer u krvi može mu predugo ostati na visokoj razini što može izazvati probleme sa srcem i bubrezima.

IMUNITET

Psihička napetost izazvana zabrinutošću slabi imunitet organizma i čini ga neotpornim. Sjetite se kad ste bili dugo i duboko zabrinuti i napeti, jeste li, možda, dobili gripu, prehladu, herpes…? Nije isključeno.

ŽELUDAC

Zabrinutost utječe i na želudac. Kad ste zaljubljeni u stomaku vam trepere leptirići, a kad ste nervozni osjećate mučninu, a ponekad i poriv za povraćanjem. Ako pri tom jedete hranu zasićenu mastima i šećerom, želudac mora raditi brže i duže da bi je preradio, pri čemu stvara više kiselina. To, pak, može izazvati refluks, odnosno zdravstvenu tegobu zbog koje se kiselina iz želuca diže u grlo.

PROBAVA

Dugotrajno stanje zabrinutosti ugrožava i probavni sustav. Izaziva proljev ili zatvor. Lijekovi, naravno, mogu pomoći, ali najbolje je pronaći način za smanjenje tjeskobe, odnosno uhvatiti se u koštac s problemima koji vam ne daju mira

SEKSUALNI ŽIVOT

I na kraju, ali ne najmanje važno, zabrinutost koja izaziva dugotrajnu tjeskobu utječe i na seksualni život. Kod muškaraca smanjuje razinu testosterona, a kod žena, pogotovo u menopauzi, izaziva nervozu i nesanicu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here