Ovog se ljeta vrijednost eura spustila ispod psihološke granice od 7,40 kuna, prvi put već u lipnju kada je Hrvatska narodna banka intervenirala čak dva puta i u sustav ubacila 2,8 milijardi kuna otkupivši od banaka 374 milijuna eura. HNB je potom intervenirao još dvaput, posljednji put u kolovozu kada je od banaka otkupio još 126 milijuna eura za 900 milijuna kuna. Nakon te intervencije tečaj je i dalje iznosio 7,39 kuna za euro, dok je danas, na izmaku turističke sezone, vrijednost eura prema srednjem tečaju HNB-a 7,40 kuna, piše novi ekonomski portal Novac za sve.

Dobra turistička sezona gurnula je kunu ispod psihološke granice od 7,40 kuna za euro

Makroekonomski analitičari očekuju da će se jaka kuna zadržati i narednih mjeseci te da bi tek prema kraju godine mogla neznatno oslabiti. Ove će godine srednji tečaj eura prema kuni biti niži u usporedbi s prethodnim godinama.

JAKA KUNA POGODUJE DUŽNICIMA

Iako se uobičajeno smatra da jača kuna u odnosu na euro šteti izvoznicima jer im smanjuje cjenovnu konkurentnost, Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Addiko banke, tvrdi da jača kuna nema izraženijeg utjecaja na konkurentnost izvoznika. “Ne utječe niti na veću potražnju za kreditima u valutnoj klauzuli, ali svima pojeftinjuje servisiranje duga”, kaže Stojić.

Što se tiče građana, još uvijek je dakle povoljan trenutak za eventualnu prijevremenu otplatu kredita u eurima. Jaka kuna pogoduje i dužnicima koji otplaćuju eurske kredite jer imaju niže rate. Dobro je vrijeme i za kupnju eura budući da su te transakcije sada jeftinije nego što će biti na zimu, kada se očekuje slabljenje domaće valute. S druge strane, kretanje tečaja ne ide u prilog štedišama u eurima koji razmišljaju o razročenju te štednje, kao ni onima koji su eure (zarađene u sezoni ili od doznaka iz inozemstva) prisiljeni iz bilo kojeg razloga već sada pretvoriti u domaću valutu jer će za eure dobiti manje kuna.

“Pritisci na jačanje kune prisutni su već duže vremena, od 2015., a kratkotrajno je oslabila lani uslijed prisilne konverzije kredita u švicarskim francima. To je prije svega rezultat povoljnog međunarodnog okruženja koje se ogleda u spremnosti investitora za preuzimanjem većeg rizika u uvjetima niskih i negativnih prinosa, te poboljšanja na tekućem računu platne bilance”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP Splitske banke.

Pojašnjava da stabilan i snažan rast prihoda od turizma te rast robnog izvoza, uz istovremeno korištenje dostupnih sredstava iz EU fondova, pozitivno utječu na smanjenje vanjskih neravnoteža Hrvatske te stvaraju okruženje za rast vrijednosti kune.

kretanje tečaja ne ide u prilog štedišama u eurima koji razmišljaju o razročenju te štednje, kao ni onima koji su eure (zarađene u sezoni ili od doznaka iz inozemstva) prisiljeni već sada pretvoriti u domaću valutu jer će dobiti manje kuna

S njime se slaže i Hrvoje Stojić, direktor Ekonomskih istraživanja Addiko banke, koji procjenjuje da bi prihodi od turizma ove godine mogli iznositi oko 9,3 milijarde eura, oko 700 milijuna više nego prošle godine.

NA TEČAJ UTJEČE I KRIZA U AGROKORU

Šantić pak smatra da će se na domaćem deviznom tržištu nastaviti manje trgovati u odnosu na lani, ali ipak očekuje blago slabljenje kune nakon završetka turističke sezone.
“Također, ne treba isključiti ni mogućnost dodatnih intervencija središnje banke, pogotovo u uvjetima izostanka vidljivijih inflatornih pritisaka. Tako do kraja godine očekujemo trgovanje blizu razina od 7,5 kuna za euro”, kaže Šantić. U prognozu o kretanju tečaja Stojić je ukalkulirao i potražnju banaka za devizama zbog rezervacija za loše kredite Agrokora i povezanih poduzeća, kao i potražnju klijenata za uvozom investicijskih dobara. Sve to bi tečaj potkraj godine moglo, procjenjuje, pogurati malo više iznad 7,50.

I kriza u Agrokoru utječe na kretanje tečaja

Elizabeta Sabolek Resanović, analitičarka RBA, u ovotjednim je analizama, upozorila da je već sada na vrlo blago slabljenje kune u odnosu na euro utjecala veća potražnja banaka i poduzeća za devizama. No smatra da će se tečaj još neko vrijeme nastaviti kretati na razinama 7,41 kuna za euro usprkos velikom priljevu od turizma, prije svega zbog odlučnosti HNB-a da brani stabilnost tečaja. Originalni članak pročitajte OVDJE.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here