U nekim granama proizvodnje žene se vrlo rijetko mogu vidjeti na čelnim pozicijama. Osobito je to vidljivo u „muškim“ industrijama poput rudarstva, proizvodnji sirove nafte i poljoprivredi. U takvom okruženju žene se suočavaju s velikim preprekama, ne ponekad činjenica da si u manjini može donijeti neočekivane prednosti. Tako je, na primjer, istraživanje koje su u industriji šampanjca provele sveučilišne profesorice Amandine Ody-Braiser s Yale School of Management i Isabel Fernandez-Mateo, s London Bussiness School, pokazalo da žene imaju jaču mrežu i da postižu bolje financijske rezultate.

U SVIJETU GROŽĐA I VINA ŽENE TRADICIONALNO ISKLJUČUJU

Istraživanje je provedeno u francuskoj pokrajini Champagne, poznatoj po proizvodnji pjenušavih vina. To je stoljetno poslovanje u kojem vinogradari prodaju grožđe vinarima popuit Bollingera i Moet & Chandona. Žene su u tom poslu malobrojne i čine samo 14 posto svih vinogradara iz uzorka na kojemu je provedeno istraživanje. Žene su diskriminirane zbog tradicije koja kaže da su vinogradarstvo i vinarstvo muške zone, a jedna žena koja je sudjelovala u istraživanju rekla je: „Ako si žena u tom poslu, samom tim spolnim određenjem gubiš dio kredibiliteta“. Istraživačice su se usredotočile na tip diskriminacije vezan uz prodavateljsku stranu. Jedna žena opisala je okolinu u kojoj radi riječima: „Muškarci, naročito u poljoprivrednim zajednicama, misle da stručnost može doći od muškaraca i kako može koristiti samo muškarcu“. Ili, kako je to objasnila druga vinogradarka, „Muškarci su uvijek imali monopol… Kada imaju svoje razgovore o tehničkim stvarima, žene u njega nisu uključene“.

Žene su rijetka pojava u vinogradarstvu, jer po tradiciji tim područjem dominiraju muškarci. No, studija pokazuje da,iako ih je manje, postižu bolje financijske rezultate (Foto: Pixabay)

Prijašnja istraživanja s raznih tržišta bila su usmjerena na diskriminaciju koju provode kupci. Kupci, naime, žele kupovati jeftinije ako robu prodaju pripadnici neke manjinske skupine (žene, osobe druge boje kože, stariji ljudi…), pa Afroamerikancima, recimo, često nude niže cijene za proizvode koje prodaju na eBayu nego što se nude bijelcima. U tom smislu je tržnica grožđa u Champagneu bila idealna platforma za istraživanje i to zbog dva razloga. Prvo, kvaliteta grožđa zabilježena je službenim mjerilom utemeljenim ranih 1900-ih i vidljiva je kod svih sudionika na tržištu. Drugo, tržište je relativno cjenovno neelastično zbog ograničene ponude u kombinaciji s rastućom potražnjom. Zajedno, te dvije karakteristike – transparentnost kvalitete i neelastična cijena – kupcima bi otežala diskriminaciju manjinskih vinogradara.

Kako bi otkrile postoje li razlike u cijenama grožđa koje se pojavljuju zbog razlike u spolu prodavača, napravljena je kvantitativna analiza više od 5.700 pojedinačnih transakcija tijekom 17-godišnjeg razdoblja. Rezultati su bili iznenađujući. Utvrđeno je da su žene koje su uzgajale grožđe uspijevale naplatiti sustavno višu cijenu od muških uzgajivača za grožđe iste kvalitete. Razlika se može činiti malom (premije od samo 1% do 2%), ali za prosječnog prodavača grožđa to bi iznosilo više od 2.500 eura godišnje. Štoviše, većina uzgajivača u Champagne relativno su male tvrtke s prosječno oko troje zaposlenih. Tako da dodatnih 2.500 eura svakako nije trivijalno.

STUDIJA KOJU SU PROVELE DVIJE SVEUČILIŠNE PROFESORICE U FRANCUSKOJ POKRAJINI CHAMPAGNE UKAZALA JE NA VAŽNOST SOLIDARNOSTI I POVEZIVANJA UNUTAR GRUPE KOJA JE DISKRIMINIRANA. TO NA KRAJU POSTAJE NJEZINA KOMPARATIVNA PREDNOST I PUT PREMA BOLJIM REZULTATIMA…

Kako bi istražile razloge tih razlika, autorice su intervjuirale 67 ljudi: 37 vinogradara (22 muškaraca i 15 žena), 14 izvršnih direktora i 16 stručnjaka iz te industrije. Ustanovile su da su temeljni razlozi za razliku u cijeni bili odnosi koje su žene razvile i održavale. Žene su, dakle, na svojoj strani imale žensku mrežu. Naime, kad se nekoga, u ovom slučaju žene, svede na manjinu, pokreće se mehanizam solidarnosti koji ih povezuje upravo zato što su manjina. Ti neformalni odnosi često su doveli do razmjene korisnih znanja i tržišnih informacija koje su muškarci obično skrivali. Ovi su razgovori često uključivali informacije o tome tko radi s kim, u kojoj mjeri, s kojim grožđem i po kojoj cijeni. Njihovi neformalni odnosi pomogli su olakšati dobronamjernu i legitimnu razmjenu različitih vrsta informacija, što je uključivalo i profesionalne savjete i informacije o cijenama koje naplaćuju kupcima.

POVEZIVANJE I POVJRENJE KLJUČ USPJEHA

Štoviše, s obzirom na to da su žene bile sklonije međusobno se družiti, njihovo povjerenje u točnost informacija dobivenih tim interakcijama bilo je relativno visoko. Nasuprot tome, muškarci su bili skloniji skepticizmu prema onome što su čuli od drugih muških uzgajivača, pretpostavljajući, na primjer, da su konkurenti bili skloni pretjerivanju u hvaljenju cijenama koje su plaćene za određeni usjev. A to bi se ionako dogodilo samo u rijetkim slučajevima kad bi muškarci uopće razgovarali o cijenama. Kao što je jedan muškarac u studiji primijetio: “Cijena nije nešto o čemu ljudi pričaju u Champagneu. To je privatna stvar. Iz nekog razloga, to čini da se ljudi osjećaju neugodno.” Budući da su uzgajivačice mogle dobiti točnije podatke o tržištu, mogle su postaviti i agresivnije cijene vlastitih proizvoda od muških uzgajivača.

Istraživačice su otkrile neočekivanu posljedicu diskriminacije žena, za čudo pozitivnu za žene (Foto: Pixabay)

U kombinaciji s ranijim istraživanjima, ovo istraživanje ima implikacije za žene i manjine u drugim industrijama. Kada organizacija sadrži samo nekoliko pripadnika manjina, ti pojedinci će biti skloniji natjecati se jedan s drugim kako bi se diferencirali. No, kada je manjinska skupina nešto veća, ljudi u toj skupini će se više identificirati jedni s drugima i razviti odnose podrške. Kao što se pokazalo na primjeru uzgajivačica grožđa u Champagneu, mreža takvih odnosa može rezultirati opipljivim koristima, uključujući ne samo društvenu podršku, već i razmjenu vrijednih podataka o poslovanju kao što su cijene koje se naplaćuju na tržištu.

Iz šireg konteksta ovaj rad ističe neočekivanu posljedicu diskriminacije. Konkretno, kada je manjina slabija od većine, pripadnici manjine će se često okrenuti jedni drugima za podršku, što rezultira mrežom neformalnih odnosa koji bi (ironično) omogućili da postignu bolje rezultate.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here